Kamp za djecu “Mali Istraživači II”

kamp za djecu

KAMP ZA DJECU 2019 se održava u “Kamp Pod Ostrog” – namijenjen je za djecu uzrasta od 7 do 12 godina i predstavlja edukativno zabavnu avanturu smještenu u selu Ostrog, tačnije u “Kamp Pod Ostrog”. Nakon prvog uspješno organizovanog kampa u junu odlučili smo se ponovo otvoriti vrata za mališane.

kamp za djecu
Junska grupa kampa “Mali istraživači”

Kamp se održava 13.07.2019. godine (Subota). Prijave su otvorene do 05.07.2019. godine

Djeca boravkom u kampu ostvaruju direktan kontakt s prirodom, gdje kroz zelenu učionicu uče više o njima samima i svijetu oko njih.

kamp za djecu
Program kampa “Mali istraživači”

>>>VIŠE INFO MOŽETE DOBITI SLANJEM PORUKE NA FACEBOOK STRANICI – OVDJE<<<

Povezivanjem sa prirodom kroz vještine preživljavanja, podizanja logora, paljenja vatre, prečišćavanja vode i upoznavanjem sa biljkama i životinjama, razmjenom ideja i znanja sa vršnjacima,  vaše dijete će ovladati novim znanjima i stavovima.

 

Radionice se održavaju u prirodi sa dugogodišnjim predavačima koji kroz timske aktivnosti podstiču razvijanje kreativne, kritičke i ekološke svijesti.

 

Predavači su Milan Mijajlović, Starješina Odreda izviđača “Njegoš” i Jovana Dragović, Diplomirani pedagog.

Tehnički detalji:

  • Polazak je planiran iz Podgorice, sa Željezničke stanice 13.07. u 08:00 časova dok je  povratak planiran za 14.07. u 11:15 časova uz pratnju predavača. Putovanje vozom traje 45 minuta,
  • Od željezničke stanice Ostrog pješači se 7-10 minuta do mjesta održavanja kampa
  • Minimalan broj učesnika kampa je 10 učesnika dok je broj mjesta ograničen na 20 učesnika kampa,
  • Oprema za održavanje kampa je obezbijeđena (šatori, vreće za spavanje itd.),
  • Porcije za jelo potrebno ponijeti (Preporuka: Plastična činija, nož, kašika i viljuška),
  • Odjeća potrebna za kamp može stati u školski ruksag,
  • Ličnu higijenu je potrebno ponijeti sa sobom,
  • Kamp se nalazi na porodičnom imanju. Na imanju postoji uređen toalet, pijaća voda, električna energija.
  • Prijave se vrše do 05.07.2019. pozivom na broj telefona 068 443 903 (Milan), kasnije uplatom na br. ž.r. 550-3783-83 sa naznakom Kamp Za djecu. Cijena kampa po djetetu je 35€ (U cijenu je uračunata povratna vozna karta),
  • Ukoliko iz jedne porodice na kampu učestvuje dvoje ili više djece, cijena kampa po djetetu je 30€,
  • Informacije se mogu dobiti na broj telefona 068 443 903 (Milan)
  • U slučaju vremenskih nepogoda, nedovoljnog broja prijavljenih organizator uzima pravo otkazivanja kampa.

ZAŠTO BORAVAK U PRIRODI POZITIVNO UTIČE NA DJECU?

ČETIRI VJEŠTINE PREŽIVLJAVANJA: HRANA

Vjerovali ili ne postoje četiri vještine koje je potrebno poznavati a koje su sasvim dovoljne da čovjek živi van grada, u šumi, džungli, pustinji… Zapravo bilo gdje. Sva ostala znanja u životu su zabava, hobi, interesovanje, posao ili ispostavlja se ponekad na kraju, stres.

U nizu članaka dijelom ćemo obraditi program odnosno ciljeve radionica kampa “Mali Istraživači” koji se organizuje za djecu uzrasta 7 do 12 godina. 



Te četiri vještine tiču se:

  • Vode,
  • Hrane,
  • Vatre i,
  • Skloništa.

Jasno je kao dan da su za život potrebni hrana, voda, toplota i mjesto koje bi nas zaštitilo od uticaja spoljašnjeg svijeta. Ipak za višednevne boravke u prirodi i divljini , puka potvrda prethodnih činjenica ipak nije dovoljna 🙂

Potrebno je poznavati vještine “upravljanja” ovim elementima. 

Kopriva – Zdrava i ukusna

Ljepota života na selu se ogleda u sezonskom izobilju baštenskih i vrtnih kultura kao i svega zdravog i čistog iz prirode. Da ne pričamo o miru i zadovoljstvu kada nema gradske buke i nervoze.

Danas ipak nećemo pisati o baštama i vrtlarskim poslovima, iako ćemo na kampu “Mali istraživači” namirnice koristiti upravo iz bašti. Osvrnućemo se na nekoliko činjenica koje je potrebno poznavati a tiču se pronalaženja hrane u prirodi, njenog sakupljanja i prepoznavanja.

>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<

Hrana u prirodi

Sakupljanje hrane je ljudima u krvi, to je ono naše iskonsko. Danas postoji mnoštvo društava i udruženja kojima se možete pridružiti ako želite da više saznate o opstanku u prirodi, o divljoj hrani i o tome kako da je iskoristite.

Djeca mogu osnovna znanja usvojiti upravo na kampu “Mali istraživači” koji organizujemo 15.06.2019. godine

Čovek koji poznaje prirodu nikada ne može biti gladan. Mnogo zdrave i divlje hrane možete naći u prirodi i upotrebiti u kulinarstvu.

Od oko 300 000 vrsta divljih biljaka, više od polovine se može jesti. Količine divljih biljaka i životinja koje se mogu naći, kako po vremenu tako i po vrstama, veoma su različite. Otuda potreba da se često spremaju jela kombinovana od nekoliko različitih vrsta. Za kulinarske potrebe uzimaju se iste količine divljih jestivih biljaka kao i kada se jelo sprema od gajenih vrtnih biljaka.

Tušt – Salata luksuznih restorana

Veoma je značajno da su divlje povrćne biljke i salate čak i bogatije u vitaminima nego kultivisane biljke. Pošto bilje tokom starenja postaje sve bogatije celulozom (otuda i manje svarljivo) i sve više gorko, za ishranu treba upotrebljavati prvenstveno mlade biljke.

Najsočnije i najjestivije je mlado bilje u proljeće, ili novi izbojci koji izbijaju u jesen. U ljeto mlado bilje treba tražiti po vlažnim i sjenovitim mjestima. Gorčina se donekle uklanja tako što se tokom kuvanja odbacuje prva voda. Neke biljke mogu da se jedu i sirove (salate, voće), čime se obezbjeđuje više vitamina i minerala. Međutim bilje je po pravilu mekše, svarljivije i ukusnije kada se kuva.

Vrijeme kuvanja zavisi od toga da li je upotrebljeno samo mlado lišće, odnosno biljke, ili isto to u poodmakloj vegetaciji. U drugom slučaju kuvanje je nešto duže i probom treba ustanoviti da li je završeno. Kuvanje povrća obično traje oko 15-30min. Kada se kuva povrće prva voda se obično odbacuje. Kada je bilje gorko, odbacuju se i dvije vode. Imajte na umu da je meso divljih životinja tvrđe od mesa domaćih životinja.

Med od maslačka

Najjednostavnija jela koja može svako spremiti su razne supe, čorbe, salate… Za to su vam potrebni listovi jestivih biljaka ili njihove bobice (kopriva, paprat, šipak, kupina…). Naberete, isjeckate, stavite u vrelu vodu i skuvate. Po potrebi dodajte neku začinsku biljku ili malo soli.

Šta sve možete jesti u prirodi?

Zaista puno toga, a evo šta se najčešće koristi: jestive biljke, pečurke, potočni rakovi, puževi, žabe, ribe, školjke, zmije, gušteri, kornjače, skakavci, ptice, ptičja jaja, sve vrste divljači… U krajnjoj nuždi možete koristiti mravlja jaja a takođe i crve koje nađete pod korom drveta. U mnogim zemljama (naročito na Dalekom istoku) se mnoge od ovih stvari rado jedu i smatraju za specijalitete. Vrlo se jednostavno spremaju: operete ih od mehaničkih nečistoća (zemlje…), lepo ocijedite od vode, i pržite u ulju ili masti. Skakavci se spremaju na isti način. 🙂

>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<

Praktični savjeti

Kako brzo razlučiti jestivo od nejestivog bilja?!

Ako biljka luči mliječastu tečnost (izuzetak su koprive i maslačak) i nagriza kožu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko “skupljaju usta” – nisu za jelo. Možete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno. 

Da li ste znali da postoji univerzalni test za hranu? Postupak koriste izviđači, specijalne vojne jedinice širom svijeta kao i svi ljubitelji preživljavanja.  – Dio programa kampa “Mali istraživači”

Kada želite nešto da ispečete (meso, ribu i sl), uvijte hranu u alu-foliju i pecite u vrelom pepelu ili žaru. Tako ćete ribu ispeći za 15min (po 7-8min sa svake strane) a meso za oko 40min. Ako nemate nikakvu posudu, poslužite se alu-folijom i napravite sud kakav želite.

Ribu (pile, zec i sl) obavijte mokrom glinom i stavite u žar. Poslije pola sata ispečena glina se raspukne i jelo je gotovo. Najveći deo krljušti ili perja ostaje u glini. Meso može da se obavije slojem vlažnog papira (ne novinskog) i pokrije sa puno žara tako da do njega ne dopire vazduh. Posle kraćeg vremena pečenje je gotovo.

Sve što pečete pecite na žaru, nikako na vatri. Na pripremljenim štapovima možete nanizati hranu i peći. Na poveći ražanj možete (takođe na žaru) peći i kokošku, zeca, ribu, pticu… Na samom žaru jako lijepo možete ispeći krompir ili mlade klipove kukuruza.

Izdubljena polovina krompira može da posluži kao posuda za kuvanje jaja. Kora od hleba na jako zagrejanom kamenu može da posluži kao tiganj za pečenje jaja na oko.

Čuvanje hrane

Da bi se hrana mogla koristiti duže vremena, treba je nekako sačuvati. To se najčešće i najjednostavnije postiže različitim načinima sušenja.

Biljke se čuvaju sušenjem na vazduhu (promaji).

Pečurke se prvenstveno suše na suncu. Mogu se sušiti na vazduhu, kao i u sušnicama. Tada se izlažu samo toplom vazduhu a ne i dimu. Osušene pečurke se stavljaju u korpe, sanduke i vreće, i čuvaju na provjetrenom i suvom mestu.

Meso se najprostije čuva sušenjem na vazduhu. Karakteristično je to da se meso onda mora očistiti od kosti, iseći na tanke listove debljine do 2cm, posoliti sa obe strane i objesiti na dobro provjetravanom mestu. Ovako osušeno meso može da se čuva kraće vreme. Meso se sigurnije i trajnije konzerviše dimljenjem u sušnicama, uz prethodno salamurenje (čuvanjem u slanoj vodi).

Riba se takođe suši na vazduhu (kratkoročno) ili na dimu (dugoročno rešenje). Ako se suši na vazduhu (kao i meso), onda to traje skoro 5 puta duže nego ako se suši dimljenjem. Ako se suši na vazduhu to traje i do 15 dana, a dimljenje ribe je gotovo posle 2-3 dana.

Namirnice u prirodi možete sačuvati i ako ih dobro zatvorite u najlon kesi. Tako ne mirišu i zaštićene su od raznih insekata. Istu tu kesu (ne smije da propušta vodu) možete staviti u potok i sačuvati namirnice par dana, a pri tome ih čak i ohladiti.

Možete iskopati rupu u zemlji (bolji je efekat ako je još obložite pločastim kamenom) koju ćete poklopiti grančicama i lišćem – tako ćete dobiti frižider.

Vodite računa da vam je hrana dobro zatvorena (tegle, flaše, kutije), da ne odaje mirise. Otpatke bacajte dalje od logora, na jednom mestu. Najbolje je da iskopate rupu i da je kasnije zatrpate. Nerazgradive materijale (staklo, gumu, plastiku, najlon…) ne bacajte u prirodu i ne ostavljajte ih za sobom!

Zmije pogotovo lako osjete mliječne proizvode (mleko, sir, jaja) i opsjedaće vas neplanirano. Zato vodite računa ne samo kako čuvate hranu već i gdje bacate ostatke.


Na kampu “Mali Istraživači djeca će imati priliku da nauče vještine prepoznavanja potencijalnih izvora hrane, njeno sakupljanje i tehnike prirpemanja

Napomena: Djeca na kampu neće jesti ovako sakupljenju hranu već će radionice imati za cilj usvajanje znanja i vještina potrebnih za preživaljavanje u prirodi.

Četiri vještine preživljavanja: Voda

Voda Water

Vjerovali ili ne postoje četiri vještine koje je potrebno poznavati a koje su sasvim dovoljne da čovjek živi van grada, u šumi, džungli, pustinji… Zapravo bilo gdje. Sva ostala znanja u životu su zabava, hobi, interesovanje, posao ili ispostavlja se ponekad na kraju, stres.

U nizu članaka dijelom ćemo obraditi program odnosno ciljeve radionica kampa “Mali Istraživači” koji se organizuje za djecu uzrasta 7 do 12 godina. 

 



Te četiri vještine tiču se:

  • Vode,
  • Hrane,
  • Vatre i,
  • Skloništa.

Jasno je kao dan da su za život potrebni hrana, voda, toplota i mjesto koje bi nas zaštitilo od uticaja spoljašnjeg svijeta. Ipak za višednevne boravke u prirodi i divljini , puka potvrda prethodnih činjenica ipak nije dovoljna 🙂

Potrebno je poznavati vještine “upravljanja” ovim elementima. 

Besplatno ucesce na kampu

Voda u prirodi

Za samostalan i nezavistan boravak u prirodi potrebno je imati pristup pijaćoj vodi. Ovo može biti u vidu izvora, bunara, rijeke ali i raznih vrsta biljaka, korijenja a ponekad i životinja. 

Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Nauka je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz istoriju, izračunala one opšte – koje se vode kao pravilo. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, obzirom da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postepeno pomjeriti granice.

Čovjek bez vode može preživjeti čitava tri dana. Nakon toga dolazi do potpune dehidratacije koja je najčešće fatalna.

Ipak, nismo tu da pomjeramo granice već da naučimo na koji način moćemo doći do prijeko potrebnih elemenata, na jedan zabavan i interesantan način.

Vode u prirodi ima u izobilju a može se pronaći u:

  • Zemlji,
  • Vazduhu,
  • Biljakama,
  • Druga mjesta. (Postoje ekstremniji izvori vode o kojima nećemo pisati ovog puta.)

“Svaka voda koja pređe preko tri kamena je zdrava i pitka voda.” – stara narodna izreka.

Stari su ranije govorili da svaka voda koja pređe preko tri kamena je zdrava i pitka voda. Ovdje se mislilo na izvore prirodne vode koji izbijaju iz zemlje, šupljina u kamenu a za sobom nose sve esencijalne minerale.

U potrazi za vodom imati sledeće na umu:

  • atmosferske vode (kiša, otopljeni sneg…) upijaju se u zemljište i usled nepropusnih slojeva, teku u pravcu nagiba tla i izbijaju na nekim mjestima praveći izvore. Oni su obično na padinama, jarugama, obodima dolina, tamo gdje ima drveća i bilja koje traži mnogo vlage (vrba, trska, šaša…), tamo gde je bilje više zeleno i gde je vegetacija bujna;
  • znak podzemnih voda su vlažna zemlja, tragovi koji pokazuju da su tu kopale životinje, ili mjesto iznad koga lebde mušice. Na takvim mjestima je sigurno nedavno bilo vode, ili je pak voda blizu površine. Voda može da se nađe i u koritima potoka i rijeka koje presuše u ljeto, tako što se korito kopa uz ivicu izbočenih okuka.
  • na kraškom terenu vodu treba tražiti u pećinama, vrtačama i sl.
  • na planinskom terenu, u uvalama i jarugama okrenutim prema sjeveru i zaštićenim od sunca, dugo se može zadržati snijeg;
  • kišnica i snijeg mogu odlično poslužiti, i znajte da se oni zagade tek kada dođu u dodir sa objektima na zemlji. Izuzetno u slučaju rata, mogu se zagaditi još u vazduhu.

Dosta puta smo čuli za vlažnost vazduha koja podrazumijeva količinu vodene pare u atmosferi i jedna je od najvažnijih  klimatskih elemenata. Od vlažnosti vazduha zavise količine padavina dok pri određenim večernjim i jutarnjim temperaturama (rosna tačka) imamo pojavu rose. Voda se na više načina može “ukrasti” iz vazduha i koristiti.

Određene biljne vrste, među kojima svakako spada voće i povrće sadrže velike količine neophodne vode dok se u prirodi takođe mogu pronaći “divlje” vrste koje akumuliraju znatne količine vode. Svježe voće sadrži i do 90% vode. Jednostavnim cijeđenjem sočnih plodova, listova i jestivih biljaka možemo dobiti sok za gašenje žeđi. 

Neke od biljaka iz kojih možemo dobiti vodu su:

  • Čuvarkuća,
  • Jarić,
  • Kiseljak,
  • Breza,
  • Poljski brest, 
  • Vinova loza,
  • Javor i sl.

 

Voda Opšte napomene

 

Da bismo što racionalnije trošili vodu moramo znati da su potrebe za njom različite u zavisnosti od godišnjih doba (temperature) i fizičke aktivnosti. 

Evo nekih opštih napomena kako se treba ponašati u uslovima kada nemamo dovoljno vode na raspolaganju:

  • vodu piti u periodičnim razmacima, u manjim količinama i polako, zadržavajući je što duže u ustima;
  • smanjiti izlučivanje vode iz organizma: izbjegavati sunce i fizičku aktivnost (kretati se i  raditi samo noću);
  • izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama (meso i sl.) i jače začinjenu (ljuto, slano) a uzimati hranu bogatu ugljenim hidratima i sočne namirnice (voće…);
  • izbjegavati pušenje, disanje na usta i razgovor, a izazivati lučenje pljuvačke žvakanjem nekog predmeta (dugme, šljunak, žvakaća guma…)

Ranije u tekstu smo naveli moguće izvore vode u prirodi ali postoje stvari o kojima je potrebno voditi računa. A to su prije svega higijenski uslovi, odnosno čistoća vode.

Voda u sebi može sadržati dvije vrste nečistoća i to mehaničku i biološku. Obje nečistoće mogu negativno uticati na čovjeka ali za njih postoji “lijeka”.

Mehačke nečistoće se riješavaju jednostavnim višestepenim filtriranjem vode, odnosno uklanjanjem zagađenja filterima različite granulacije u zavisnosti od veličine čestica zagađivača.  Filteri se mogu napraviti od materijala iz prirode.

Biološke nečistoće koje se javljaju su u vidu prisustva različitih patogena kao što su bakterije, virusi, amebe, alge, paraziti i sl. Njihovo otklanjanje se zasniva na prokuvavanju vode odnosno podizanjem temperature vode do nivou kada ovi mikroorganizmi bivaju eliminisani.

Poznavanje načina sakupljanja i prečišćavanja vode su vještine koje će cijelom čovjerčanstvu u budućnosti biti prijeko potrebne zbog sve manjih količina dostupne čiste pijaće vode.

Naše podneblje je jako bogato čistom izvorskom vodom, koju nažalost ne umijemo čuvati na pravi način. Nadamo se da se nećemo kasno sjetiti da nam bez vode nema života.


Na kampuMali Istraživači djeca će imati priliku da nauče vještine prepoznavanja potencijalnih izvora vode, njeno sakupljanje i tehnike prečišćavanja.

Napomena: Djeca na kampu neće piti ovako sakupljenju i filtriranu vodu već će radionice imati za cilj usvajanje znanja i vještina potrebnih za preživaljavanje u prirodi.

>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<

 

 

 

 

 

 

KAMP ZA DJECU 2019 MALI ISTRAŽIVAČI

KAMP ZA DJECU 2019

KAMP ZA DJECU 2019 se održava u “Kamp Pod Ostrog” – namijenjen je za djecu uzrasta od 7 do 12 godina i predstavlja edukativno zabavnu avanturu smještenu u selu Ostrog, tačnije u “Kamp Pod Ostrog”.

Kamp se održava 15.06.2019. godine. Prijave su otvorene do 10.06.2019. godine

Djeca boravkom u kampu ostvaruju direktan kontakt s prirodom, gdje kroz zelenu učionicu uče više o njima samima i svijetu oko njih.

>>>VIŠE INFO MOŽETE DOBITI SLANJEM PORUKE NA FACEBOOK STRANICI – OVDJE<<<

Povezivanjem sa prirodom kroz vještine preživljavanja, podizanja logora, paljenja vatre, prečišćavanja vode i upoznavanjem sa biljkama i životinjama, razmjenom ideja i znanja sa vršnjacima,  vaše dijete će ovladati novim znanjima i stavovima.

KAMP ZA DJECU 2019

Radionice se održavaju u prirodi sa dugogodišnjim predavačima koji kroz timske aktivnosti podstiču razvijanje kreativne, kritičke i ekološke svijesti.

DJECA IZ PPU BAMBINO U DNEVNOJ POSJETI KAMPU

Predavači su Milan Mijajlović, Starješina Odreda izviđača “Njegoš” i Jovana Dragović, Diplomirani pedagog.

Tehnički detalji:

  • Polazak je planiran iz Podgorice, sa Željezničke stanice 15.06. u 08:00 časova dok je  povratak planiran za 16.06. u 11:00 časova uz pratnju predavača. Putovanje vozom traje 45 minuta,
  • Minimalan broj učesnika kampa je 10 učesnika dok je broj mjesta ograničen na 20 učesnika kampa,
  • Oprema za održavanje kampa je obezbijeđena (šatori, vreće za spavanje itd.),
  • Porcije za jelo potrebno ponijeti (Preporuka: Plastična činija, nož, kašika i viljuška),
  • Prijave se vrše do 10.05.2019. pozivom na broj telefona 068 443 903 (Milan), kasnije uplatom na br. ž.r. 550-3783-83 sa naznakom Kamp Za djecu. Cijena kampa po djetetu je 35€ (U cijenu je uračunata povratna vozna karta),
  • Ukoliko iz jedne porodice na kampu učestvuje dvoje ili više djece, cijena kampa po djetetu je 30€,
  • Informacije se mogu dobiti na broj telefona 068 443 903 (Milan)
  • U slučaju vremenskih nepogoda, nedovoljnog broja prijavljenih organizator uzima pravo otkazivanja kampa.

ZAŠTO BORAVAK U PRIRODI POZITIVNO UTIČE NA DJECU?

Oflajn/ofgrid vremenska prognoza iliti narodna meteorologija

narodna meteorologija

“Mušice ujedaju češće nego inače. U šumi je toplije nego na polju. Lastavice nisko lete. ” – Neke od prethodnih mudrosti se sigurno čuli, ali da li ste ikada, baš onako stvarno, obratili pažnju na njih?

Na lokalnom nivou, svako stariji zna sa koje strane svijeta dolazi kakva kiša, koliko brzo prođe i koliko štete uglavnom načini. 

Ako mislite da su riječi starih samo relikt prošlosti a uzimate zdravo za gotovo sve što napiše Micev ili neko od kolega, sjetite se samo koliko ste puta negdje krenuli bez kišobrana i vratili se onako pošteno, mokri do pasa 🙂 

 



Narodna meteorologija – Dugoročne prognoze vremena

Svima je poznato da ima posebnih dana u godini koji u narodu služe za predskazivanje vremena za duži period.

Miholjdan koji pada 12.oktobra. Prema predanju, koliko mrazeva bude prije Miholjdana, toliko će ih biti i posle njega. Takođe, vjeruje se i u to da će zima biti duga i hladna ako na Miholjdan bude lijepo vreme, tj. ako uoči ovog praznika bude vedra noć. „Ako je uoči Miholjdana vedra noć, zima će imati veću moć.“ 

Vremenska prognoza na 12.10.2018. godine

Prijepodne na sjeveru po kotlinama magla i sumaglica. 

Vjetar povremeno sjeverni i sjeveroistočni slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan.

Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od 17 do 28 stepeni.

Mjesec Ramazan, odnosno prvi dan Mjeseca Ramazana, nam govori kakav će biti cijeli period:

Vremenska prognoza za 05.05.2019. godine:

 

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i pljuskovi i grmljavina

U drugom dijelu dana i tokom noći pad temperature, u planinskim oblastima na sjeveru usloviće da kiša prelazi u susnježicu i snijeg.

Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni, krajem dana i tokom noći sjeverni u pojačanju.

Jutarnja temperatura od 1 do 12, najviša dnevna 6 do 19 stepeni.”

 
 

Par savjeta iz naroda za predviđanje vremena

–         Bijeli Božić, zeleni Vaskrs. Zeleni Božić, bijeli Vaskrs.
–         Kad u zimu grmi, još veća hladnoća će pritisnuti.
–         Kad se ribe bacaju iz vode, dolazi nam kiša.
–         Ako se pijetao kupa u prašini, dolazi nam lijepo vrijeme.
–         Ako su komarci napadni i kriju se u sijenkama, dolazi kiša.
–         Kada se pauk skriva, dolazi kiša.
–         Ako mravi izlaze iz zemlje, dolazi nevrijeme.
–         Ako zvijezde na nebu jako trepere, biće lijepo vreme.
–         Ako mačak drži rep visoko biće lijepo vreme.
–         Ako vjetar duva ujutru prije izlaska sunca, biće kiše tog dana.

Besplatno ucesce na kampu

 

Domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristila narodna mudrost u predviđanju vremenskih prilika.

–         Ako su oblaci iza kojih sunce zalazi ili izlazi crveni, biće kiše i vjetra.
–         Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati period toplog vremena.
–         Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme.
–         Kada pauci ubrzano pletu svoje mreže biće lijepo vrijeme.
–         Ako je svetlosni obruč oko mjeseca mali može se očekivati pogoršanje vremena.
–         Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati.
–         Kada pauci napuste svoje mreže i sakriju se biće loše vrijeme.
–         Ako kišne gliste izađu na otvoreno padaće još kiše.

Naučite kako da „čitate“ oblake

Prosto razlikovanje tamnih od bijelih oblaka i praćenje njihovog kretanja mogu nam mnogo toga reći o nastupajućim vremenskim prilikama.

Bijeli oblaci koji plove visoko predviđaju lijepo vrijeme, dok oni tamni koji se kreću nisko upozoravaju na opasnost od nevremena.

Oblačno nebo u zimskim noćima znači da sjutradan možemo očekivati toplije vreme.

Crveno nebo

Svako crvenilo neba nad nama šalje nam neku poruku.

Crveno nebo pri izlasku sunca je pozitivan znak, dok je crvenilo neba u sumrak znak koji upućuje na oprez. 

 

Šta nam govori duga

Slično kao i crvenilo na nebu, i duga nam se obraća različito u zavisnosti od toga da li je na zapadu ili istoku. Ako vidimo dugu na istoku tokom zalaska sunca to je znak da su vlažne vazdušne mase na toj strani sveta i da je opasnost od padavina prošla.

Ukoliko je duga na zapadu, tokom svitanja dok sunce obasjava sa istoka, to bi trebalo da shvatimo kao upozorenje na vazdušne mase koje dolaze sa zapada odakle po pravilu dolaze padavine i vremenske nepogode.

Oslušnite vjetar

Vjetar koji duva sa istoka po pravilu je opasniji od onoga sa zapada i donosi olujno vrijeme sa jakim padavinama. Nezavisno od pravca duvanja, svaki jači vetar upućuje na velike razlike u vazdušnom pritisku što je znak za potencijalne vremenske nepogode.

I rosa na travi ujutru ima svoju poruku za nas. Ukoliko je nema, razlog tome je što su vjetrovi jaki i opasnost od kiše je veća. Ako je trava orošena, možemo se nadati još jednom sunčanom danu.


Kad ste na kampu, sakriveni u šatoru i ne vidite šta se događa vani, znajte da je početak crvkuta ptica ili zvuk zrikavaca znak da se vrijeme stabilizuje, makar privremeno 🙂 

 

 

Med od maslačka: Sunčev slatkiš sa livade

Med od maslačka

“U stvari, postoji samo Sunce, a sve što živi, diše, gamiže, leti, sja ili cvate, samo je odblesak tog Sunca, samo jedan od vidova njegovog postojanja. Sva bića i sve stvari postoje samo utoliko ukoliko u svojim ćelijama nose rezerve Sunčevog daha. Sunce je oblik i ravnoteža; ono je svest i misao, glas, pokret, ime.” 
Ivo Andric

Još jedan od zaboravljenih sinova Sunca, maslačak je samonikla, ljekovita biljka koja krasi naše livade. Često smatran neprijateljem vlasnika travnjaka, sa tradicijom prema kojoj je on tek jedan od najčešćih korova.

Nemojte da vas začudi činjenica da postoji med od maslačka, iako zapravo nije u pitanju još jedan pčelinji proizvod. Ovdje se zapravo radi o produktu čiji je glavni sastojak ova poznata biljka, koja je jedan od vjesnika proljeća i buđenja prirode.

Med od maslačka
Cvijet maslačka

Veoma je koristan za detoksikaciju organizma, ali i kao lijek protiv respiratornih infekcija, za jačanje imuniteta itd.

Kako njegov med, nastaje iz jednog cvijeta, radi se o monofloralnom izvoru matične mliječi.

Maslačak je odmah iza kestena, koji sadrži najviše matične mliječi.

 



Ona je poznati dodatak prehrani, a najpoznatija je upravo po revitalizirajućem djelovanju te jačanju imuniteta. Matična mliječ dokazano:

  • stimuliše rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem,
  • ubrzava oporavak,
  • usporava širenje karcinoma,
  • onemogućuje razvoj hroničnih bolesti,
  • pomlađuje i njeguje kožu,
  • poboljšava pamćenje,
  • pomaže održavanju hormonalne ravnoteže,
  • reguliše krvni pritisak,
  • povećava apetit,
  • djeluje protivupalno, antibakterijski i antivirusno,
  • snižava nivo ukupnog holesterola i
  • poboljšava odnos dobrog i lošeg holesterola.

Preporučuje se kao preventivna zaštita uoči epidemija, ali i u svakodnevnim stresnim situacijama i pri velikim psihofizičkim naporima. Njeni  sastojci su neophodni za dobru psihofizičku aktivnost organizma, a posebno su korisni kod iscrpljenosti i hroničnog umora.

Kao dodatak prehrani može ublažiti simptome sezonske alergije, spriječiti astmu ili bronhitis.

Med od maslačka

Ako ste voljni napraviti ovaj ljekoviti preparat u kućnoj radinosti i ukoliko planirate redovno koristiti med od maslačka, recept za pripremu je veoma jednostavan.

 


Za to će vam biti potrebno:

 

  • 200 cvjetova maslačka, svježe ubranih;
  • 2 limuna; 
  • 2 l vode;
  • 2 kg šećera

Pravljenje meda u nekoliko koraka:

Za početak, prošetajte po parkovima ili livadama na kojima ćete sigurno pronaći ove žućkaste cvjetove. Povedite računa da su livade udaljene  od saobraćajnica, jer maslačak zna akumilirati izduvne gasove. Maslačak ima cvijet koji se ujutru otvara a oko podneva zatvara.

Slobodno ih uberite zajedno sa stabljikom, a potrebna količina za med od maslačka je oko dvije stotine. Vidite da maslačak spakujete u papirnu kesu (prilikom branja biljaka nikada ne koristite plastične kese).

Med od maslačka
Cvjetovi maslačka

Kada dođete kući, odvojite cvetove i operite ih hladnom vodom. Na taj način uklonićete sve insekte, prljavštinu i nečistoće koje mogu uticati na kvalitet konačnog proizvoda.

Nakon toga, stavite ih u šerpu i prelijte sa 2 litra vode (najbolje destilovane). Posudu stavite na šporet i kuvajte na jakoj vatri. Kada primetite ključanje, ostavite još 20 minuta na ringli a možete ih držati polupoklopljene. Posle toga, sklonite šerpu i procijedite tečnost kroz sito ili cediljku u drugu posudu.

Med od maslačka
200 cvjetova maslačka

U taj lonac potom sipajte 2 kg šećera i stavite na ringlu koja je podešena na srednju jačinu. Konstantno mešajte smesu do momenta kada primetite kako se količina prepolovila i da je masa gusta. Tada ubacite dva limuna koje ste prethodno oprali i isjekli na kriške. Obavezno ih dodajte zajedno sa korama, jer su one prepune vitamina C. Važno je da temperatura ne prelazi 60 stepeni Celzijusa, jer se vitamin C počinje razgrađivati.

Med od maslačka
Med spreman za teglice

Nastavite miješati kutlačom sve dok smjesa ne postigne gustinu meda. Posle toga, posudu sklonite sa vatre, a med od maslačka dok je još vruć prespite u čiste staklene tegle. Mi smo tegle dobro oprali, pa potom kuvali kako bi bili sigurni da su potpuno čiste. Dobro ih zatvorite i sklonite na tamno i hladno mesto.

Med od maslačka
Tegle od 375 ml

Ukoliko niste ljubitelj zaslađivača, nemojte odustajati od pravljenja ovog ljekovitog proizvoda. Naime, može se napraviti i med od maslačka bez šećera. Recept modifikujte tako što ćete umjesto njega ubaciti livadski med u istoj količini od 2 kilograma. Ukus možete poboljšati i ako uz limun isječete i jednu cijelu pomorandžu.

Med od maslačka
Med od maslačka (Na slici nije cvijet maslačka, ali zbog pčelice nismo mogli da odolimo 🙂 A i draga se potrudila aranžirati teglicu 🙂 Kada berete maslačak vodite računa da ne pomiješate sa drugim livadskim cvjetovima. )

Ovaj med ima jedak, oštar okus i aromu poput cvijeta od kojega nastaje, ali jačinom je bliži eteričnom ulju maslačka. Ako niste navikli na aromu ovog meda, ona bi vas mogla odbiti od toga da ga uopšte probate.

Njegov specifičan miris opisan je kao mješavina amonijaka, kamilice, octa i ljepila životinjskog porijekla. Ukus je jak, srednje slatkoće, a med za sobom ostavlja opor okus, koji je pomalo osvježavajući.

“Deranžirana” tegla sa medom i cvijetom maslačka. Kada berete maslačak nemojte pomiješati i ubrati pogrešan cvijet.

Med od maslačka

Žara, Ljubica i Gosn Blavor

kopriva matičnjak

Kišni period, završene prve sjetve i sadnje su nas malo istjerale sa imanja, a kako su nas naučili da nigdje ne idemo ili se ne vraćemo praznih ruku, današnjim danom ćemo biti i više nego zadovoljni.

Ljepota života na selu se ogleda u sezonskom izobilju baštenskih i vrtnih kultura kao i svega zdravog i čistog iz prirode. Da ne pričamo o miru i zadovoljstvu kada nema gradske buke i nervoze.

Ovdje se nervoza svodi na traženje zaturene alatke ili kompromisa oko imenovanja biljaka.

kopriva matičnjak
Kopriva

KOPRIVA

Oko imena i ljekovitosti ove biljke sa menadžerom nismo imali prevelike rasprave. Senjorita Kopriva, Žara, Pitoma kupina su samo neki od naziva (Urtica dioica) jedne od najljekovitijih samoniklih jestivih biljaka, koja raste na zapuštenim i pitomim mjestima, vrlo često kao korov. Riječ je o zeljastoj višegodišnjoj biljci.

 


Ukoliko je želite prepoznati, upamtite je sa slike koju smo podijelili sa vama, a ako ste u prirodi i potrazi za njom pak je dodirnite kako biste osjetili dio njene snage i bili sigurni da se radi upravo o koprivi. Najprepoznatljivija karakteristika ove biljke su cvjetovi i listovi prekriveni žarnicama, sa neuglednim zelenim cvijetom i srcolikim listovima. Jedna je od najcenjenijih ljekovitih biljaka.

kopriva matičnjak
Kopriva

Interesantno je da su je ljudi još u bronzanom dobu koristili za pravljenje tkanina. U istu svrhu korišćena je i za nemačke uniforme u I svetskom ratu.

Većina je upoznata sa ljekovitim svojstvima koprive, iako se nekima dobačaj konzumacije sveo na šampone za kosu i eventualno čajeve iz kesica. U par kratkih crta ćemo se osvrnuti na bogatstvo elemenata i jedinjenja koje je u sebi okupila, dok većinu recepata možete pronaći na internetu mada ćemo i naših par podijeliti nakon pripreme.

kopriva matičnjak

Kopriva je u sebi sabrala:

  • Izuzetno velike količine gvožđa,
  • Kalcijum, magnezijum, fosfor i silicijum,
  • Najbogatija je vitaminom C (kako je teška za konzumiranje u sirovom obliku, dobra količina ovog vitamina se izgubi termičkom obradom),
  • Vitamin A, B2, B5 i K,
  • Tanini, karoten, lecitin i brojne aminokiseline, bjelančevine i ugljeni hidrati,

Kopriva posjeduje antibakerijska, antivirusna, protivupalna, diuretička svojstva, smanjuje bol i zaustavlja krvarenje.

Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. 

Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimuliše rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.

U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezine, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd.

MATIČNJAK

Da nismo imali internet konekciju i sjajnu knjigu o samoniklom bilju, rasprava sa menadžerom bi sigurno trajala do nečije predaje ili iznemoglosti. Poštujući godine i iskustvo menadžera, uzećemo za shodno matičnjak predstaviti i kao Ljubicu, Pčelinju ljubicu, pčelinju metvicu, rojevac, čelinjak a nazivaju ga ponegdje i limunčica, limun trava (miriše na limun) ali i macina trava.

kopriva matičnjak
Matičnjak

Priča nam baka da je njena mama, kada pobjegne matica iz košnice brala ljubicu i sa njome pjesmom zvala pčelu da se vrati. Pjesme se nažalost ne može sjetiti pa se odlučismo da na kraju ovog posta prenesemu priču jedne druge bake, koju ste možda i zaboravili.

Interesantan je zapis francuskog travara, Maurisa Mesekjua:

“Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajućih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj glavi porodice, ženama opterećenim problemima, očajnicima i onima što ih prati osjećaj poraza u životu savjetujem ovu čarobnu biljku koja obnavlja organizam, vraća snagu i radost življenja.“

Matičnjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne, začinske, aromatične, medonosne i imaju industrijsku primjenu. 

U liječenju je zastupljen i cijenjen od davnina. 

kopriva matičnjak

 

Ljekovito djelovanje matičnjaka:

 

  • pomaže kod depresije i stresa,
  • smanjuje glavobolje,
  • potiče miran san,
  • pomaže kod prekomjernog rada štitne žlijezde,
  • smanjuje visoku temperaturu,
  • ublažava trudničke mučnine i menstrualne grčeve,
  • pomaže kod herpes simplexa,
  • povećava kreativnost i koncentraciju.
Sok od nane i matičnjaka, sok od matičnjaka i med od maslačka spravljeni sa naših livada

Inspirisani jednom lijepom pričom iz Podgorice, u prostoru koji smo jesenas očistili, kreiramo vrt ljekovitog bilja koje se može pronaći u našem selu.



Početak gradnje vrta sa ljekovitim biljem

Čobanin pčela – Desanka Maksimović

Bio u staro vreme neki siromašan dečak, bez oca i majke. Ostavljen sam sebi, pođe u svet da traži rada. Obiđe preko deset sela, nigde posla. Tek se u desetom zaseoku prohte nekom bogatašu, što je imao posebna čobanina i za goveda i za ovce i za svinje, da najmi čobanina i svojim pčelama. On rekne dečaku: ako se pouzdava da može čuvati pet rojeva pčela, a da ni jedne jedine ne izgubi, primiće ga u službu. Dečak pristane ne misleći mnogo, jer je već bio malaksao od gladi i lutanja.

Tek kad izađe sa svojim krilatim stadom na livadu, uvide u kakvu je tešku pogodbu stupio. Za tren oka mu se neki rojevi izgube u šumi, drugi se zagnjure u cvetalu travu, treći odlutaju po voćnjacima. Jedne jedine pčele nije video blizu sebe. Uteha mu je bila samo što je znao da se pčele pred veče i bez čobanina vraćaju u svoje košnice, sem ako im se kakvo zlo ne dogodi. Zbog toga nepredviđenog zla gazda ga je i najmio. Ali kako sačuvati tolike žive, nemirne i još krilate stvorove sa dve obične ljudske ruke.

Videći ga zamišljena, livadski se cvetovi sažale na mališana i počnu ga tešiti:

Ne tuži nam, čobanče!
Mi sve pčele poznajemo,
sve bogaze znamo njine.
Ako koja i zaluta,
mi ćemo je povratiti
s kriva puta.
I šuma mu ponudi svoju pomoć:
Ne brini se, čobanine!
Roj se pčela ovde hvata,
beloj bukvi oko vrata,
starom hrastu oko struka,
brestu oko dugih ruka,
o ramenu mladom klenu,
i javoru o kolenu.

Sunce se međutim polako pelo na nebo, bilje je sve snažnije mirisalo, poneka pčela bi zuknula pa se izgubila. Umoran od hodanja čobanin je seo kraj potoka i utonuo u slušanje žubora, a i otud kao da zagrgori utešan glas:

Čobanine, tuge dosta!
Ja ću tebi dati mosta,
ja ću tebi dati broda
gde je voda
ponajplića,
pronaći ćeš izgubljenog
pčelinića.

 

Tako je dečaku svak nudio pomoć, ali se on ipak kajao što se primio takva neobična posla. Tek pred veče se malo razveseli kad se pčele u gomilama počeše vraćati sa paše svojim košnicama. Seo je na prelaz kraj puta i brojao ih jednu po jednu. Kad ih je nabrojao preko nekoliko hiljada, postale su ređe pa je posao lakše išao. Najzad su se tako proredile da se na sto trenutaka samo po jedna javljala, dok ih nije sasvim nestalo. Dečak u strahu sračuna da ih se nekoliko izgubilo.

Ne smejući bez njih gazdi na oči, požali se livadi i zamoli da mu pomogne. Istog časa je trava travci, cvet cvetu slao poruku:

Nestalo je sedam pčela,
svih sedam iz našeg sela.
Nek livadska zvone zvonca,
zevalice neka viknu
iz sveg glasa,
neka rekne sasi sasa,
a broć broću,
nek glas ode kroz samoću.

Čobanin zamoli i šumu i potok da mu, kako su obećali, pomognu, i malo je potrajalo pa su sa svih strana stale stizati vesti o izgubljenim pčelama. Prvo dojavi jagorčevina:

Evo jedne, opila se
od mirisa bele sase,
pa ne može da ponese
vedro meda što je zbrala
na livadi, pčela mala.

Dečak pojuri prema tome glasu i pronađe pčelicu pod sasom pa je podigne sebi na rame osluškujući neće li se još ko javiti. Tad doviknu neki vodozemac:

 

Evo jedne kraj potoka,
skutove je okvasila
i rukave do ramena
kad je hladnu vodu pila
pa ne može da se vine
u visine.

Čobanin i nju u tren oka pronađe pa je digne sebi na drugo rame pojurivši prema pčeli što je zvala odnekud iz šume:

Napale me ljute ose,
ljute ose i stršljeni,
hoće med da uzmu meni,
da ga svojoj kući nose.

Stigao je u pravi čas i odbranio je od gotovana koji su je bili presreli kod neke šuplje bukve. Dok je gledao nju kako veselo leti kući, začuje opet pčelinje dozivanje:

Čobanine, čobanine,
izbavi me, živ mi bio,
pauk me je zarobio!

On se osvrte nekoliko puta i spazi zarobljenicu u paukovoj mreži. Kad je odreši i očisti joj krila od paučine, i nju pusti kući. Ostalo mu je još samo tri njih da nađe, ali mu o njima ništa niko nije javljao. Tek u zlo doba začuje ukraj puta veselo zujanje:

Dve su pčele ovde sele
da se malo provesele
sa popcima, bumbarima,
s mušicama, obadima,
sa potokom i sa svima
koji hoće da su s njima.

Ali čim su ga ugledale, i one su požurile u košnice.

Pa ipak, nije se dečak vraćao laka srca na oči gazdi: jedne još nije bilo na broju. Kolena su mu se odsekla kad ga je u dvorištu ugledao s prutom u rukama, ljutita, jer je verovatno već bio primetio da mu sve pčelinje stado nije stiglo. Trebalo je još stotinak metara do vratnica i dečak se kolebao da li da beži ili da hrabro stane pred gazdu, kad mu se učini kao da se neka pčelica tu, sasvim blizu, smeje na svoj pčelinji način. Bila je to zbilja neka vragolanka koja se davno i davno sakrila dečaku u kapu i tek sad kad je videla kakva mu nevolja preti javila se:

Podigla se cela vreva,
jednu pčelu traže,
a na kapu pčela sela,
neće da se kaže.

Dečak brzo skide kapu i, naravno, nađe nestašnu bubicu negde za rubom. Nije imao vremena da je prekoreva što ga je toliko mučila, već pojuri s njom u dvorište. Videvši da je i poslednja pčela pronađena, gazda se odobrovolji i zadrža dečaka u službi.


P.S. A Gosn Blavor? Sretosmo ga u koprive.

Pazite se dragi naši, nikad ne znate čije li vas oko gleda!

Med od maslačka: Sunčev slatkiš sa livade

Kids visiting our household World Water Day

Kids visiting our household World Water Day

The right refreshment and the lovely companionship on the World Water Day! Today we were visited by children from PPU “Bambino”. Great kids and super educators! The village is much nicer with child laughter and joy!

Posjeta PPU Bambino Kampu Pod Ostrog. Pravo osvježenje i prelijepo druženje na Svjetski dan voda! Danas su nam u posjeti bili klinci iz PPU “Bambino”. Sjajna djeca i super vaspitači! Selo je mnogo ljepše uz dječji smijeh i radost! Hvala @Fotografišime na fotkama i druženju Dio fotki smo preuzeli sa Facebook stranice Predškolske ustanove Bambino 

DG-NET PROJECT: Guests in our household during this summer

Naše domaćinstvo će imati priliku da tokom ljetnih mjeseci ugosti učesnike projekta DG-NET. Savršena prilika za druženje i usvajanje novih znanja! Mlade očekuju četiri nezaboravna dana druženja i usvajanja novih znanja i vještina.

NVO 9. Decembar iz Danilovgrada je podržan od strane Fond za aktivno građanstvo fAKT, uz podršku Američke ambasade u Podgorici, kroz program “Za jači glas organizacija građanskog društva”, za realizaciju projekta DG-NET.Kamp Pod Ostrog je partner u realizaciji projekta i omogućiće prostor i neophodno logistiku i alate za realizaciju projektnih aktivnosti.




Our household will have the opportunity to host the DG-NET project during the summer months. Perfect opportunity for socializing and acquiring new knowledge! Youth can expect four unforgettable days of socializing and acquiring new knowledge and skills.

NGO 9. December 9th Danilovgrad is supported by the Active Citizenship Fund fAKT, supported by the US Embassy in Podgorica, through the program “For a stronger voice of civil society organizations”, for the implementation of the project DG-NET.

Kamp Pod Ostrog is a partner in the realization of the project and will provide the space and necessary logistics and tools for the realization of project activities.

The DG-NET project involves the creation of digital and field services, thus establishing an ecological tourist service that will connect various parts of the city through pedestrian paths aim to promote the natural beauty and cultural sights of the Municipality of Danilovgrad, and have an educational character that can be used by citizens, tourists, recreationists, educational institutions as part of their regular programs.

With this project we would like to point out possible ways of green sustainable model of tourist offer of the city and ways of contribution.

Through the implementation of project activities, we will point out the diversity of biodiversity in the Danilovgrad municipality, especially the Taras mountain and the importance of their preservation, with the creation of an online database of biodiversity diversity that can be used by citizens as an offering of Eco-digital services as well as by institutions and scientific community to determine the state of biodiversity that can be used as an indicator of the general state of the environment.

In this way, we directly point to the need to preserve the environment and its promotion through digital technologies. – Walking trail bound with a digital service would, besides the smart bench in the city center, be another smart solution in the municipality of Danilovgrad.

DG-NET PROJECT: Guests in our household during summer

Projekat DG-NET podrazumijeva stvaranje digitalnih i terenskih servisa, čime bi se uspostavio ekološko turistički servis koji će spajanjem različitih krajeva grada preko pješačkih staza imati za cilj promociju prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti opštine Danilovgrad, a imati i edukativni karakter koji mogu koristiti građani, turisti, rekreativci, edukativne ustanove u sklopu svojih redovnih programa.

Ovim projektom želimo ukazati na moguće načine zelenog održivog modela turističke ponude  grada i načine doprinosa omladine razvoju grada.

Kroz sprovođenje projektnih aktivnosti ćemo ukazati na raznolikost biodiverziteta područja opštine Danilovgrad, posebno brda Taraš i značaj njihovog očuvanja, uz stvaranje online baze raznolikosti biodiverziteta koji se može koristiti od strane građana kao ponuda Eko – digitalnog servisa kao i od strane institucija i naučne zajednice za utvrđivanje stanja biodiverziteta koje se može koristiti kao pokazatelj opšteg stanja životne sredine.

Na ovaj način direktno ukazujemo na potrebu očuvanja životne sredine i njenu promociju kroz digitalne tehnologije. – Pješačka staza uvezana sa digitalnim servisom bi, pored pametnih klupa u centru grada, predstavljala još jedno pametno rješenje u opštini Danilovgrad.

Pir, zdravi dosadnjaković iz bašte

Za sve u prirodi postoji mjesto i svrha. Ništa nije drugačije i sa korovima – sigurno nisu tu gdje su, da bi smetali poljoprivrednicima.

Postoji teorija da vrt sam u sebe “zove” korove u pomoć!

Korovi vrtu pomažu u balansiranju:

  • Minerala,
  • Vlage ili
  • Prozračnosti.

Kako smo se ove godine odlučili proširiti prostor koji će bašte zauzimati, imali smo priliku opakije se “boriti” sa pirom (poznatim i kao pirika).

Znali smo i ranije za ljekovita svojstva pira a dodatnu znatiželju nam je probudio bakin komentar na to da će nova bašta imati sjajan prinos. Ponešeni količinom ovog zdravog dosadnjakovića odlučismo mu i ovdje posvetiti dio prostora .

Pir, koji raste na svakom tlu,  ali pogotovo na zbitom, krtom, po teoriji najn-one-one¹, u vrtu je zato jer ga je vrt zamolio da svojim korijenjem probuši zemlju i da joj prozračnost. Kada se zemlja dovoljno prozrači i vremenom mikroorganizmi pojačaju svoje djelovanje, zemlja će postajati sve više humusna, a na takvoj zemlji sve više i više će rasti drugačije zajednice korova. Zajednice koje su indikatori humusnog tla, ali i koje ga takvim čine. S vremenom će takvi korovi istjerati pir iz vrta ili će on sam otići.


Lejkovitost

Puzavi podzemni dio biljke koji se često naziva i korijenom, kod biljaka koje imaju podanak (isto je i kod koprive na primjer), korijen su one najsitnije “vlasi” koje vise iz nešto debljeg (3-10 mm debelog) podanka.

Kao i svi podzemni dijelovi (korijenje, podanci, gomolji, lukovice i dr.), i podanak pira se kopa u rano proljeće ili kasnu jesen. Potrebno ga je dobro oprati, ukloniti one sitne korjenčiće te vrlo dobro osušiti. Kada mislite da ste ga do kraja osušili, sušite ga ponovo. On ima snažnu regenerativnu snagu te uvijek u nekom svom dijelu ima sačuvanu minijaturnu zalihu vode. Dakle, kada ste ga presušili baš do kraja, izlomite ga na komadiće i odložite u papirnu  ambalažu koju ćete zatvoriti u tegli. Na ovaj način spriječit ćete da se upljesni.

Za što ćete ga koristiti?

Moderne žene prvenstveno će ga koristiti u borbi protiv celulita. Za ovo se koristi već dugo i provjereno.

Kuva se na način kako se kuva i za sve ostale tegobe. Potrebno je dnevno popiti 3 šoljice čaja. Jednu veliku kašiku  podanka prelijte s šoljicom hladne vode naveče

Ujutro sve to zajedno skuvajte i nakon 5 minuta ugasite vatru, poklopite i pustite da odstoji 20 minuta.

Pir se tradicionalno u našim krajevima koristio kao diuretik (sredstvo za izbacivanje vode iz tijela), pogotovo kod urinarnih infekcija i problema s bubrezima.

Potiče metabolizam i  te se tradicionalno kod nas koristo za čišćenje krvi, mineralizaciju tijela, (pogotovo svježi sok listova), kod opšte slabosti, nečiste kože lica, akni po tijelu, lošeg stanja kože, sporog zarastanja rana i sl. Na njemačkom govornom području  pir  je tradicionalno sredstvo protiv bolesti respiratornih organa. Kada grlo ne može nešto “izreći” (grlobolja), pa nas stiska u prsima (bronhi), da ne bi dobili osjećaj da želimo iskočiti iz vlastite kože (osip), najpametnije je otpustiti strah (bubreg), ispirući ga velikim količinama vode. Pokušajte.

 


*1 Ne postoji teorija sa nazivom najn-one-one, ali nam je u trenutku pisanja ovog posta zvučala kao da zaslužuje jedan ovakav naziv 🙂 Teorija postoji i ko god je bio u kontaktu sa prirodom ili obrađivao zemlju mogao je zaključiti da korov ipak ima pozitivnu ulogu u zemljištu.

 

(burza.com.hr, Alternativa za Vas)