VILLAGE OSTROG
Aquaponics in Camp Pod Ostrog
It’s been a long time since we published news on our blog. Two years of coronavirus, spinal injury and recovery have slowed down the development of our property. Nevertheless, as of September 2022, we started implementing the plans and for now they are proceeding with the predicted dynamics.
Since we haven’t been around for a long time, we plan to revive our Blog again, publish news from property, start local initiatives and work on the improvement of the village and the Local Community.
Aquaponic production
In a series of articles, videos, photos, and advertisements (because we also plan to sell products created in our aquaponic system), we will present the principles of aquaponic production, its advantages and disadvantages compared to conventional agriculture.
For those who are not familiar, aquaponics is a simple form of agricultural production, which is based on the cultivation of plants in a water substrate, not in the ground, and the cultivation of fish. The biggest components of aquaponics are plants, fish and bacteria. The perfect symbiosis of three types of organisms – and the result is delicious and healthy products – in the organic category.
The principle of aquaponics, in the simplest terms, is based on the transfer of nutrients from fish to plants through water that is always circulating. The water circulates from the place where the fish are, all the way to the bed where the plants are grown. What is important to know is that plants take up these nutrients and use them for development. The water that has been freed from ammonia, nitrites and nitrates is then returned to the place where the fish are grown and the same cycle begins.
So, fish eat food and excrete waste (ammonia and nitrites) that are converted by beneficial bacteria into nutrients (nitrates) that plants can use. In consuming these nutrients, plants help purify water.
The only energy that is consumed during this type of production is electricity, because aquaponics consumes even 90% less water than the conventional way of growing, and in such a way that the nutrients from the water are recycled in a circle and thus save water.
For now, in our Camp, in two greenhouses with a total area of 160m2, we are starting to grow carp and vegetables. We are still in the preparatory phase of production, so we have not fully developed a complete plan for growing vegetables. What we know for sure is that in the biofiltration phase (we will describe this concept in later articles 🙂 ) the starting culture will be lettuce. Lots of green salad 🙂 So there will be an opportunity to order, visit the estate and try new flavors.
The main plan is to grow lettuce, strawberries, spring onions, tomatoes, cucumbers, mint, broccoli, and in one part, over time, we will also try out the production of flowers.
During the next week, we expect to install the first part of the tub system and the vertical “Đuro – Pavle” hybrid breeding tubes, along with the geofoil, while in the following period we expect a fish pool and a submersible tank that will collect water and return it to the fish pool with pumps.
What we would like to say at the end of this blog post is that this entire aquaponic production project is based on the support that the company we work for (Seljak doo) received through a project implemented by the Eparchy of budimljansko – nikšićka, and financed by the European Union through the Ministry of Finance and Social Welfare of Montenegro – Directorate for financing and contracting EU aid funds through IPA II – Multi-year action program for Montenegro for employment, education and social policy (2015-2017) within the framework of the program Support for employment in less developed municipalities in Montenegro “ARTOS – an opportunity for innovative employment.
Akvaponija u Kampu Pod Ostrog
Prošlo je jako dugo vremena kako na našem Blogu nismo objavljivali novosti. Dvije godine koronavirusa, povreda kičme i oporavak usporili su razvoj našeg imanja. Ipak, od septembra 2022. godine krenuli smo sa realizacijom planova i za sada, manje više, teku predviđenom dinamikom.
Kako nas nije bilo odavno, planiramo ponovo oživjeti naš Blog, prenositi novosti sa imanja, pokretati lokalne inicijative i raditi na unapređenju sela i Mjesne zajednice.
Akvaponijska proizvodnja
U seriji članaka, video zapisa, fotografija ali i reklama (jer planiramo i prodavati proizvode nastale u našem akvaponijskom sistemu) predstavljaćemo principe akvaponijske proizvodnje, njene prednosti i nedostatke u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu.
Za one koji nisu upoznati, akvaponija predstavlja jednostavan vid poljoprivredne proizvodnje, koji je baziran na uzgoju biljaka u čvrstom supstratu (šljunak, ekspandirana glina i sl.), a ne u zemlji i uzgoja ribe. Najveće komponente akvaponije predstavljaju biljke, ribe i bakterije. Savršena simbioza tri vrste organizama – a rezultat preukusni i prezdravi proizvodi – u kategoriji organskih.
Princip akvaponije, najjednostavnije rečeno, zasniva se na prenošenju hranljivih materija od riba do biljaka i to preko vode koja uvijek kruži. Voda cirkuliše od mjesta gdje se nalaze ribe, pa sve do leja gdje se uzgajaju biljke. Ono što je važno znati jeste da biljke te hranljive materije usvajaju i koriste ih za razvoj. Ona voda koja je oslobođena od amonijaka, nitrita i nitrata se nakon toga vraća na mjestu gdje se uzgaja riba i započinje se isti krug.
Dakle, ribe jedu hranu i izlučuju otpad (amonijak i nitrite) koji se od korisnih bakterija pretvaraju u hranljive materije (nitrate) koje biljke mogu da koriste. U konzumiranju ovih hranljivih materija biljke pomažu u prečišćavanju vode.
Jedina energija koja se troši prilikom ovakvog načina proizvodnje je električna, jer akvaponija troši čak i 90 % manje vode nego što je to konvencionalan način uzgoja i to na način što se hranljive materije iz vode recikliraju u krugu i samim tim štede vodu.
Za sada u našem Kampu, u dva plastenika, ukupne površine 160m2, počinjemo sa uzgojem šarana i povrća. Još uvijek smo u pripremnoj fazi proizvodnje pa nismo do kraja napravili kompletan plan uzgoja povrća. Ono šta sa sigurnošću znamo je da će u fazi biofiltracije (opisaćemo i ovaj pojam u kasnijim člancima 🙂 ) startna kultura biti zelena salata. Mnogo zelene salate 🙂 Pa će biti prilike i da poručite, posjetite imanje i probate nove ukuse.
Načelan plan je uzgajati zelenu salatu, jagode, mladi luk, paradajz, krastavce, nanu, brokoli, a u jednom dijelu ćemo se, kroz vrijeme, oprobati i sa proizvodnjom cvijeća.
Tokom sledeće nedelje očekujemo postavljanje prvog dijela sistema kada i vertikalnih “Đuro – Pavle” hibridnih uzgojnih cijevi uz geofoliju ,dok u narednom periodu očekujemo i bazen za ribu i potopni rezervoar koji će sakupljati vodu i pumpama vraćati u bazen sa ribama.
Ono što bismo za kraj ovog buđenja Bloga naveli je da se ovaj cjelokupan projekat akvaponijske proizvodnje zasniva na podršci koju je kompanija u kojoj radimo (Seljak doo) dobila kroz projekat koji realizuje Eparhija budimljansko – nikšićka, a finansira Evropska unija posredstvom Ministarstva finansija i socijalnog staranja Crne Gore – Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći kroz IPA II – Višegodišnji akcioni program za Crnu Goru za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku (2015-2017) u okviru programa Podrška zapošljavanju u manje razvijenim opštinama u Crnoj Gori „ARTOS – prilika za inovativno zaposlenje.
Welcome to Camp Aquarius: Where Adventure Meets Serenity Along the Banks of River Zeta
As the dawn of May 1st, 2024 breaks, a new chapter unfolds for Camp Pod Ostrog. With great anticipation and excitement, we are thrilled to announce our partnership and relocation to a breathtaking new locale, nestled along the picturesque banks of the River Zeta. Welcome to Camp Aquarius, where the spirit of adventure harmonizes with the tranquility of nature, promising unforgettable experiences for campers of all ages. Camp Aquarius is just few kilometers away from our place.
A New Beginning:
The decision to move to our new location was not made lightly. After meticulous consideration and thorough exploration, we discovered a hidden gem that perfectly embodies the essence of what Camp Pod Ostrog stands for. Situated amidst lush greenery and bordered by the meandering River Zeta, Camp Aquarius offers a pristine canvas for boundless outdoor adventures and soul-soothing moments of relaxation.
Nature’s Playground:
At Camp Aquarius, nature takes center stage. Whether you’re an avid adventurer seeking adrenaline-fueled thrills or a nature enthusiast yearning for moments of quiet contemplation, our new home has something to offer everyone. Explore the winding trails that lead deep into the forest, embark on kayaking expeditions along the gentle currents of the river, or simply unwind by the water’s edge as the sun sets in a blaze of colors.
Enhanced Facilities and Amenities:
While our surroundings may have changed, our commitment to providing exceptional facilities and amenities remains unwavering. Camp Aquarius boasts state-of-the-art accommodations, including cozy cabins nestled amidst the trees and spacious camping grounds for those who prefer sleeping under the stars. Our dining hall serves up hearty meals crafted from locally sourced ingredients, ensuring that every bite is a celebration of the region’s culinary delights.
Community and Connection:
More than just a place to stay, Camp Aquarius is a community where friendships are forged, memories are made, and bonds are strengthened. From team-building activities to evening campfires filled with laughter and song, we foster an environment where campers can connect with one another and forge lifelong friendships that extend far beyond the bounds of our campgrounds.
Join Us at Camp Aquarius:
As we embark on this exciting new chapter, we invite you to join us at Camp Aquarius and experience the magic for yourself. Whether you’re a returning camper or embarking on your very first adventure with us, we promise an experience that will leave you refreshed, rejuvenated, and inspired by the beauty of the natural world. Welcome to Camp Aquarius, where every moment is an opportunity for adventure and discovery along the banks of the River Zeta.
Monastery Ostrog: Place you need to visit while in Montenegro
Ostrog Monastery is one of Montenegro’s most famous and popular destinations. It’s a spectacular-looking white stone building set right into the cliffs, way up high on Ostrog Mountain. The monastery is believed to have spiritual powers, thus making it a major pilgrimage site for the pious.
Visitors can reach the monastery by driving all the way up to its base, where there’s a large parking lot. Otherwise, travelers can take a modern electric train between Podgorica and Niksic cities, getting off at remote Ostrog Station. From there it’s a 4 km / 2.5 mile hike up the mountain through lovely forests.
Same thing you can do at lower or upper Monastery Ostrog.
Near lower Monastery Ostrog there are stores and restaurants where you can grab and have a nice meal. There is always and option for you to make sandwiches and take them with you.
Hiking path to Monastery Ostrog (From Camp Pod Ostrog / Train station)
During summer months (July and August) knows to be really hot (40°C), so morning hike is better than the noon one. Good thing is that on path from Camp Pod Ostrog or from train station, is mostly shade from woods in forest. Still it is good to know on what to expect.
We recommend that, while you are online, download MAPS ME (Android or iOS) which will guide you perfectly to the Monastery (on foot or by a car). These aps work offlice, just do not forget to download country map.
Monastery Ostrog a place to visit
Ostrog makes an easy day trip from either city or a stop along the way to other destinations.
However, the wonderful farmstay campground, Camp Pod Ostrog, makes a fantastic over-night stay in the Montenegrin countryside. The family farm is located a 15-minute walk from the train station, making it easy to reach. Travelers with cars can also drive to the property.
It’s run by Milan, who’s busy bringing the 5-generation-family-farm back to life with vegetable gardens, fruit trees and the international campground.
I highly recommend spending a night – or 2 or 3 – at Milan’s place. You’ll get to experience some fantastic Montenegrin hospitality, learn about the history & culture of the area and country, meet granny and probably swig some ultra-strong homemade Rakija (Montenegrin brandy) with Milan and possibly other visitors.
What to see in the monastery?
Monastery Ostrog a place to visit
Due to its spectacular architecture and location the Ostrog Monastery is a true symbol of faith and purity of soul. It is a place where true miracles happen, where people gain peace, where those who are ill get cured, and those who have lost their way in life find their piece of mind. The Ostrog monastery consists of Upper and Lower monastery.
Upper monastery has two churches: Presentation of the Mary to the Temple, a resting place of the Saint Vasilije’s relics, and Holy Cross. The churches are decorated with frescos painted by famous painters in the 17th century, which are partly painted on the rocks of Ostrog mountain.
Lower monastery
Lower monastery was built in the 19th century and consists of the Holy Trinity church, monastic residances and religious school from the 18th century. Nowadays regular liturgies are held here, as well as baptism and weddings are performed.
There is a. 5 km long road from the Lower to the Upper monastery, but also a shorter foot path through the woods which can be crossed in about 25 minutes. In order to experience the magnitude of this place you should walk this path as the most humble of pilgrims. The Ostrog monastery in not only religious, but also cultural and historical monument. It testifies about the past and present time, about belief, culture and tradition of the people how have lived here for centuries.
Campground www.podostrog.me
Travel Blogers:
Source Camp Village
Kamp za djecu “Mali Istraživači II”
KAMP ZA DJECU 2019 se održava u “Kamp Pod Ostrog” – namijenjen je za djecu uzrasta od 7 do 12 godina i predstavlja edukativno zabavnu avanturu smještenu u selu Ostrog, tačnije u “Kamp Pod Ostrog”. Nakon prvog uspješno organizovanog kampa u junu odlučili smo se ponovo otvoriti vrata za mališane.
Kamp se održava 13.07.2019. godine (Subota). Prijave su otvorene do 05.07.2019. godine
Djeca boravkom u kampu ostvaruju direktan kontakt s prirodom, gdje kroz zelenu učionicu uče više o njima samima i svijetu oko njih.
>>>VIŠE INFO MOŽETE DOBITI SLANJEM PORUKE NA FACEBOOK STRANICI – OVDJE<<<
Povezivanjem sa prirodom kroz vještine preživljavanja, podizanja logora, paljenja vatre, prečišćavanja vode i upoznavanjem sa biljkama i životinjama, razmjenom ideja i znanja sa vršnjacima, vaše dijete će ovladati novim znanjima i stavovima.
Radionice se održavaju u prirodi sa dugogodišnjim predavačima koji kroz timske aktivnosti podstiču razvijanje kreativne, kritičke i ekološke svijesti.
Predavači su Milan Mijajlović, Starješina Odreda izviđača “Njegoš” i Jovana Dragović, Diplomirani pedagog.
Tehnički detalji:
- Polazak je planiran iz Podgorice, sa Željezničke stanice 13.07. u 08:00 časova dok je povratak planiran za 14.07. u 11:15 časova uz pratnju predavača. Putovanje vozom traje 45 minuta,
- Od željezničke stanice Ostrog pješači se 7-10 minuta do mjesta održavanja kampa
- Minimalan broj učesnika kampa je 10 učesnika dok je broj mjesta ograničen na 20 učesnika kampa,
- Oprema za održavanje kampa je obezbijeđena (šatori, vreće za spavanje itd.),
- Porcije za jelo potrebno ponijeti (Preporuka: Plastična činija, nož, kašika i viljuška),
- Odjeća potrebna za kamp može stati u školski ruksag,
- Ličnu higijenu je potrebno ponijeti sa sobom,
- Kamp se nalazi na porodičnom imanju. Na imanju postoji uređen toalet, pijaća voda, električna energija.
- Prijave se vrše do 05.07.2019. pozivom na broj telefona 068 443 903 (Milan), kasnije uplatom na br. ž.r. 550-3783-83 sa naznakom Kamp Za djecu. Cijena kampa po djetetu je 35€ (U cijenu je uračunata povratna vozna karta),
- Ukoliko iz jedne porodice na kampu učestvuje dvoje ili više djece, cijena kampa po djetetu je 30€,
- Informacije se mogu dobiti na broj telefona 068 443 903 (Milan)
- U slučaju vremenskih nepogoda, nedovoljnog broja prijavljenih organizator uzima pravo otkazivanja kampa.
ČETIRI VJEŠTINE PREŽIVLJAVANJA: HRANA
Vjerovali ili ne postoje četiri vještine koje je potrebno poznavati a koje su sasvim dovoljne da čovjek živi van grada, u šumi, džungli, pustinji… Zapravo bilo gdje. Sva ostala znanja u životu su zabava, hobi, interesovanje, posao ili ispostavlja se ponekad na kraju, stres.
U nizu članaka dijelom ćemo obraditi program odnosno ciljeve radionica kampa “Mali Istraživači” koji se organizuje za djecu uzrasta 7 do 12 godina.
Te četiri vještine tiču se:
- Vode,
- Hrane,
- Vatre i,
- Skloništa.
Jasno je kao dan da su za život potrebni hrana, voda, toplota i mjesto koje bi nas zaštitilo od uticaja spoljašnjeg svijeta. Ipak za višednevne boravke u prirodi i divljini , puka potvrda prethodnih činjenica ipak nije dovoljna 
Potrebno je poznavati vještine “upravljanja” ovim elementima.
Ljepota života na selu se ogleda u sezonskom izobilju baštenskih i vrtnih kultura kao i svega zdravog i čistog iz prirode. Da ne pričamo o miru i zadovoljstvu kada nema gradske buke i nervoze.
Danas ipak nećemo pisati o baštama i vrtlarskim poslovima, iako ćemo na kampu “Mali istraživači” namirnice koristiti upravo iz bašti. Osvrnućemo se na nekoliko činjenica koje je potrebno poznavati a tiču se pronalaženja hrane u prirodi, njenog sakupljanja i prepoznavanja.
>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<
Hrana u prirodi
Sakupljanje hrane je ljudima u krvi, to je ono naše iskonsko. Danas postoji mnoštvo društava i udruženja kojima se možete pridružiti ako želite da više saznate o opstanku u prirodi, o divljoj hrani i o tome kako da je iskoristite.
Djeca mogu osnovna znanja usvojiti upravo na kampu “Mali istraživači” koji organizujemo 15.06.2019. godine
Čovek koji poznaje prirodu nikada ne može biti gladan. Mnogo zdrave i divlje hrane možete naći u prirodi i upotrebiti u kulinarstvu.
Od oko 300 000 vrsta divljih biljaka, više od polovine se može jesti. Količine divljih biljaka i životinja koje se mogu naći, kako po vremenu tako i po vrstama, veoma su različite. Otuda potreba da se često spremaju jela kombinovana od nekoliko različitih vrsta. Za kulinarske potrebe uzimaju se iste količine divljih jestivih biljaka kao i kada se jelo sprema od gajenih vrtnih biljaka.
Veoma je značajno da su divlje povrćne biljke i salate čak i bogatije u vitaminima nego kultivisane biljke. Pošto bilje tokom starenja postaje sve bogatije celulozom (otuda i manje svarljivo) i sve više gorko, za ishranu treba upotrebljavati prvenstveno mlade biljke.
Najsočnije i najjestivije je mlado bilje u proljeće, ili novi izbojci koji izbijaju u jesen. U ljeto mlado bilje treba tražiti po vlažnim i sjenovitim mjestima. Gorčina se donekle uklanja tako što se tokom kuvanja odbacuje prva voda. Neke biljke mogu da se jedu i sirove (salate, voće), čime se obezbjeđuje više vitamina i minerala. Međutim bilje je po pravilu mekše, svarljivije i ukusnije kada se kuva.
Vrijeme kuvanja zavisi od toga da li je upotrebljeno samo mlado lišće, odnosno biljke, ili isto to u poodmakloj vegetaciji. U drugom slučaju kuvanje je nešto duže i probom treba ustanoviti da li je završeno. Kuvanje povrća obično traje oko 15-30min. Kada se kuva povrće prva voda se obično odbacuje. Kada je bilje gorko, odbacuju se i dvije vode. Imajte na umu da je meso divljih životinja tvrđe od mesa domaćih životinja.
Najjednostavnija jela koja može svako spremiti su razne supe, čorbe, salate… Za to su vam potrebni listovi jestivih biljaka ili njihove bobice (kopriva, paprat, šipak, kupina…). Naberete, isjeckate, stavite u vrelu vodu i skuvate. Po potrebi dodajte neku začinsku biljku ili malo soli.
Šta sve možete jesti u prirodi?
Zaista puno toga, a evo šta se najčešće koristi: jestive biljke, pečurke, potočni rakovi, puževi, žabe, ribe, školjke, zmije, gušteri, kornjače, skakavci, ptice, ptičja jaja, sve vrste divljači… U krajnjoj nuždi možete koristiti mravlja jaja a takođe i crve koje nađete pod korom drveta. U mnogim zemljama (naročito na Dalekom istoku) se mnoge od ovih stvari rado jedu i smatraju za specijalitete. Vrlo se jednostavno spremaju: operete ih od mehaničkih nečistoća (zemlje…), lepo ocijedite od vode, i pržite u ulju ili masti. Skakavci se spremaju na isti način. 🙂
>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<
Praktični savjeti
Kako brzo razlučiti jestivo od nejestivog bilja?!
Ako biljka luči mliječastu tečnost (izuzetak su koprive i maslačak) i nagriza kožu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko “skupljaju usta” – nisu za jelo. Možete jesti bilje koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno.
Da li ste znali da postoji univerzalni test za hranu? Postupak koriste izviđači, specijalne vojne jedinice širom svijeta kao i svi ljubitelji preživljavanja. – Dio programa kampa “Mali istraživači”
Kada želite nešto da ispečete (meso, ribu i sl), uvijte hranu u alu-foliju i pecite u vrelom pepelu ili žaru. Tako ćete ribu ispeći za 15min (po 7-8min sa svake strane) a meso za oko 40min. Ako nemate nikakvu posudu, poslužite se alu-folijom i napravite sud kakav želite.
Ribu (pile, zec i sl) obavijte mokrom glinom i stavite u žar. Poslije pola sata ispečena glina se raspukne i jelo je gotovo. Najveći deo krljušti ili perja ostaje u glini. Meso može da se obavije slojem vlažnog papira (ne novinskog) i pokrije sa puno žara tako da do njega ne dopire vazduh. Posle kraćeg vremena pečenje je gotovo.
Sve što pečete pecite na žaru, nikako na vatri. Na pripremljenim štapovima možete nanizati hranu i peći. Na poveći ražanj možete (takođe na žaru) peći i kokošku, zeca, ribu, pticu… Na samom žaru jako lijepo možete ispeći krompir ili mlade klipove kukuruza.
Izdubljena polovina krompira može da posluži kao posuda za kuvanje jaja. Kora od hleba na jako zagrejanom kamenu može da posluži kao tiganj za pečenje jaja na oko.
Čuvanje hrane
Da bi se hrana mogla koristiti duže vremena, treba je nekako sačuvati. To se najčešće i najjednostavnije postiže različitim načinima sušenja.
Biljke se čuvaju sušenjem na vazduhu (promaji).
Pečurke se prvenstveno suše na suncu. Mogu se sušiti na vazduhu, kao i u sušnicama. Tada se izlažu samo toplom vazduhu a ne i dimu. Osušene pečurke se stavljaju u korpe, sanduke i vreće, i čuvaju na provjetrenom i suvom mestu.
Meso se najprostije čuva sušenjem na vazduhu. Karakteristično je to da se meso onda mora očistiti od kosti, iseći na tanke listove debljine do 2cm, posoliti sa obe strane i objesiti na dobro provjetravanom mestu. Ovako osušeno meso može da se čuva kraće vreme. Meso se sigurnije i trajnije konzerviše dimljenjem u sušnicama, uz prethodno salamurenje (čuvanjem u slanoj vodi).
Riba se takođe suši na vazduhu (kratkoročno) ili na dimu (dugoročno rešenje). Ako se suši na vazduhu (kao i meso), onda to traje skoro 5 puta duže nego ako se suši dimljenjem. Ako se suši na vazduhu to traje i do 15 dana, a dimljenje ribe je gotovo posle 2-3 dana.
Namirnice u prirodi možete sačuvati i ako ih dobro zatvorite u najlon kesi. Tako ne mirišu i zaštićene su od raznih insekata. Istu tu kesu (ne smije da propušta vodu) možete staviti u potok i sačuvati namirnice par dana, a pri tome ih čak i ohladiti.
Možete iskopati rupu u zemlji (bolji je efekat ako je još obložite pločastim kamenom) koju ćete poklopiti grančicama i lišćem – tako ćete dobiti frižider.
Vodite računa da vam je hrana dobro zatvorena (tegle, flaše, kutije), da ne odaje mirise. Otpatke bacajte dalje od logora, na jednom mestu. Najbolje je da iskopate rupu i da je kasnije zatrpate. Nerazgradive materijale (staklo, gumu, plastiku, najlon…) ne bacajte u prirodu i ne ostavljajte ih za sobom!
Zmije pogotovo lako osjete mliječne proizvode (mleko, sir, jaja) i opsjedaće vas neplanirano. Zato vodite računa ne samo kako čuvate hranu već i gdje bacate ostatke.
Na kampu “Mali Istraživači“ djeca će imati priliku da nauče vještine prepoznavanja potencijalnih izvora hrane, njeno sakupljanje i tehnike prirpemanja
Napomena: Djeca na kampu neće jesti ovako sakupljenju hranu već će radionice imati za cilj usvajanje znanja i vještina potrebnih za preživaljavanje u prirodi.
Četiri vještine preživljavanja: Voda
Vjerovali ili ne postoje četiri vještine koje je potrebno poznavati a koje su sasvim dovoljne da čovjek živi van grada, u šumi, džungli, pustinji… Zapravo bilo gdje. Sva ostala znanja u životu su zabava, hobi, interesovanje, posao ili ispostavlja se ponekad na kraju, stres.
U nizu članaka dijelom ćemo obraditi program odnosno ciljeve radionica kampa “Mali Istraživači” koji se organizuje za djecu uzrasta 7 do 12 godina.
Te četiri vještine tiču se:
- Vode,
- Hrane,
- Vatre i,
- Skloništa.
Jasno je kao dan da su za život potrebni hrana, voda, toplota i mjesto koje bi nas zaštitilo od uticaja spoljašnjeg svijeta. Ipak za višednevne boravke u prirodi i divljini , puka potvrda prethodnih činjenica ipak nije dovoljna 🙂
Potrebno je poznavati vještine “upravljanja” ovim elementima.
Voda u prirodi
Za samostalan i nezavistan boravak u prirodi potrebno je imati pristup pijaćoj vodi. Ovo može biti u vidu izvora, bunara, rijeke ali i raznih vrsta biljaka, korijenja a ponekad i životinja.
Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Nauka je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz istoriju, izračunala one opšte – koje se vode kao pravilo. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, obzirom da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postepeno pomjeriti granice.
Čovjek bez vode može preživjeti čitava tri dana. Nakon toga dolazi do potpune dehidratacije koja je najčešće fatalna.
Ipak, nismo tu da pomjeramo granice već da naučimo na koji način moćemo doći do prijeko potrebnih elemenata, na jedan zabavan i interesantan način.
Vode u prirodi ima u izobilju a može se pronaći u:
- Zemlji,
- Vazduhu,
- Biljakama,
- Druga mjesta. (Postoje ekstremniji izvori vode o kojima nećemo pisati ovog puta.)
“Svaka voda koja pređe preko tri kamena je zdrava i pitka voda.” – stara narodna izreka.
Stari su ranije govorili da svaka voda koja pređe preko tri kamena je zdrava i pitka voda. Ovdje se mislilo na izvore prirodne vode koji izbijaju iz zemlje, šupljina u kamenu a za sobom nose sve esencijalne minerale.
U potrazi za vodom imati sledeće na umu:
- atmosferske vode (kiša, otopljeni sneg…) upijaju se u zemljište i usled nepropusnih slojeva, teku u pravcu nagiba tla i izbijaju na nekim mjestima praveći izvore. Oni su obično na padinama, jarugama, obodima dolina, tamo gdje ima drveća i bilja koje traži mnogo vlage (vrba, trska, šaša…), tamo gde je bilje više zeleno i gde je vegetacija bujna;
- znak podzemnih voda su vlažna zemlja, tragovi koji pokazuju da su tu kopale životinje, ili mjesto iznad koga lebde mušice. Na takvim mjestima je sigurno nedavno bilo vode, ili je pak voda blizu površine. Voda može da se nađe i u koritima potoka i rijeka koje presuše u ljeto, tako što se korito kopa uz ivicu izbočenih okuka.
- na kraškom terenu vodu treba tražiti u pećinama, vrtačama i sl.
- na planinskom terenu, u uvalama i jarugama okrenutim prema sjeveru i zaštićenim od sunca, dugo se može zadržati snijeg;
- kišnica i snijeg mogu odlično poslužiti, i znajte da se oni zagade tek kada dođu u dodir sa objektima na zemlji. Izuzetno u slučaju rata, mogu se zagaditi još u vazduhu.
Dosta puta smo čuli za vlažnost vazduha koja podrazumijeva količinu vodene pare u atmosferi i jedna je od najvažnijih klimatskih elemenata. Od vlažnosti vazduha zavise količine padavina dok pri određenim večernjim i jutarnjim temperaturama (rosna tačka) imamo pojavu rose. Voda se na više načina može “ukrasti” iz vazduha i koristiti.
Određene biljne vrste, među kojima svakako spada voće i povrće sadrže velike količine neophodne vode dok se u prirodi takođe mogu pronaći “divlje” vrste koje akumuliraju znatne količine vode. Svježe voće sadrži i do 90% vode. Jednostavnim cijeđenjem sočnih plodova, listova i jestivih biljaka možemo dobiti sok za gašenje žeđi.
Neke od biljaka iz kojih možemo dobiti vodu su:
- Čuvarkuća,
- Jarić,
- Kiseljak,
- Breza,
- Poljski brest,
- Vinova loza,
- Javor i sl.
Voda Opšte napomene
Da bismo što racionalnije trošili vodu moramo znati da su potrebe za njom različite u zavisnosti od godišnjih doba (temperature) i fizičke aktivnosti.
Evo nekih opštih napomena kako se treba ponašati u uslovima kada nemamo dovoljno vode na raspolaganju:
- vodu piti u periodičnim razmacima, u manjim količinama i polako, zadržavajući je što duže u ustima;
- smanjiti izlučivanje vode iz organizma: izbjegavati sunce i fizičku aktivnost (kretati se i raditi samo noću);
- izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama (meso i sl.) i jače začinjenu (ljuto, slano) a uzimati hranu bogatu ugljenim hidratima i sočne namirnice (voće…);
- izbjegavati pušenje, disanje na usta i razgovor, a izazivati lučenje pljuvačke žvakanjem nekog predmeta (dugme, šljunak, žvakaća guma…)
Ranije u tekstu smo naveli moguće izvore vode u prirodi ali postoje stvari o kojima je potrebno voditi računa. A to su prije svega higijenski uslovi, odnosno čistoća vode.
Voda u sebi može sadržati dvije vrste nečistoća i to mehaničku i biološku. Obje nečistoće mogu negativno uticati na čovjeka ali za njih postoji “lijeka”.
Mehačke nečistoće se riješavaju jednostavnim višestepenim filtriranjem vode, odnosno uklanjanjem zagađenja filterima različite granulacije u zavisnosti od veličine čestica zagađivača. Filteri se mogu napraviti od materijala iz prirode.
Biološke nečistoće koje se javljaju su u vidu prisustva različitih patogena kao što su bakterije, virusi, amebe, alge, paraziti i sl. Njihovo otklanjanje se zasniva na prokuvavanju vode odnosno podizanjem temperature vode do nivou kada ovi mikroorganizmi bivaju eliminisani.
Poznavanje načina sakupljanja i prečišćavanja vode su vještine koje će cijelom čovjerčanstvu u budućnosti biti prijeko potrebne zbog sve manjih količina dostupne čiste pijaće vode.
Naše podneblje je jako bogato čistom izvorskom vodom, koju nažalost ne umijemo čuvati na pravi način. Nadamo se da se nećemo kasno sjetiti da nam bez vode nema života.
Na kampu “Mali Istraživači“ djeca će imati priliku da nauče vještine prepoznavanja potencijalnih izvora vode, njeno sakupljanje i tehnike prečišćavanja.
Napomena: Djeca na kampu neće piti ovako sakupljenju i filtriranu vodu već će radionice imati za cilj usvajanje znanja i vještina potrebnih za preživaljavanje u prirodi.
>>> PROGRAM MALI ISTRAŽIVAČI <<<
Oflajn/ofgrid vremenska prognoza iliti narodna meteorologija
“Mušice ujedaju češće nego inače. U šumi je toplije nego na polju. Lastavice nisko lete. ” – Neke od prethodnih mudrosti se sigurno čuli, ali da li ste ikada, baš onako stvarno, obratili pažnju na njih?
Na lokalnom nivou, svako stariji zna sa koje strane svijeta dolazi kakva kiša, koliko brzo prođe i koliko štete uglavnom načini.
Ako mislite da su riječi starih samo relikt prošlosti a uzimate zdravo za gotovo sve što napiše Micev ili neko od kolega, sjetite se samo koliko ste puta negdje krenuli bez kišobrana i vratili se onako pošteno, mokri do pasa 🙂
Narodna meteorologija – Dugoročne prognoze vremena
Svima je poznato da ima posebnih dana u godini koji u narodu služe za predskazivanje vremena za duži period.
Miholjdan koji pada 12.oktobra. Prema predanju, koliko mrazeva bude prije Miholjdana, toliko će ih biti i posle njega. Takođe, vjeruje se i u to da će zima biti duga i hladna ako na Miholjdan bude lijepo vreme, tj. ako uoči ovog praznika bude vedra noć. „Ako je uoči Miholjdana vedra noć, zima će imati veću moć.“
“Vremenska prognoza na 12.10.2018. godine
Prijepodne na sjeveru po kotlinama magla i sumaglica.
Vjetar povremeno sjeverni i sjeveroistočni slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan.
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od 17 do 28 stepeni.”
Mjesec Ramazan, odnosno prvi dan Mjeseca Ramazana, nam govori kakav će biti cijeli period:
“Vremenska prognoza za 05.05.2019. godine:
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje i pljuskovi i grmljavina
U drugom dijelu dana i tokom noći pad temperature, u planinskim oblastima na sjeveru usloviće da kiša prelazi u susnježicu i snijeg.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni, krajem dana i tokom noći sjeverni u pojačanju.
Jutarnja temperatura od 1 do 12, najviša dnevna 6 do 19 stepeni.”
Par savjeta iz naroda za predviđanje vremena
– Bijeli Božić, zeleni Vaskrs. Zeleni Božić, bijeli Vaskrs.
– Kad u zimu grmi, još veća hladnoća će pritisnuti.
– Kad se ribe bacaju iz vode, dolazi nam kiša.
– Ako se pijetao kupa u prašini, dolazi nam lijepo vrijeme.
– Ako su komarci napadni i kriju se u sijenkama, dolazi kiša.
– Kada se pauk skriva, dolazi kiša.
– Ako mravi izlaze iz zemlje, dolazi nevrijeme.
– Ako zvijezde na nebu jako trepere, biće lijepo vreme.
– Ako mačak drži rep visoko biće lijepo vreme.
– Ako vjetar duva ujutru prije izlaska sunca, biće kiše tog dana.
Domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristila narodna mudrost u predviđanju vremenskih prilika.
– Ako su oblaci iza kojih sunce zalazi ili izlazi crveni, biće kiše i vjetra.
– Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati period toplog vremena.
– Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme.
– Kada pauci ubrzano pletu svoje mreže biće lijepo vrijeme.
– Ako je svetlosni obruč oko mjeseca mali može se očekivati pogoršanje vremena.
– Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati.
– Kada pauci napuste svoje mreže i sakriju se biće loše vrijeme.
– Ako kišne gliste izađu na otvoreno padaće još kiše.
Naučite kako da „čitate“ oblake
Prosto razlikovanje tamnih od bijelih oblaka i praćenje njihovog kretanja mogu nam mnogo toga reći o nastupajućim vremenskim prilikama.
Bijeli oblaci koji plove visoko predviđaju lijepo vrijeme, dok oni tamni koji se kreću nisko upozoravaju na opasnost od nevremena.
Oblačno nebo u zimskim noćima znači da sjutradan možemo očekivati toplije vreme.
Crveno nebo
Svako crvenilo neba nad nama šalje nam neku poruku.
Crveno nebo pri izlasku sunca je pozitivan znak, dok je crvenilo neba u sumrak znak koji upućuje na oprez.
Šta nam govori duga
Slično kao i crvenilo na nebu, i duga nam se obraća različito u zavisnosti od toga da li je na zapadu ili istoku. Ako vidimo dugu na istoku tokom zalaska sunca to je znak da su vlažne vazdušne mase na toj strani sveta i da je opasnost od padavina prošla.
Ukoliko je duga na zapadu, tokom svitanja dok sunce obasjava sa istoka, to bi trebalo da shvatimo kao upozorenje na vazdušne mase koje dolaze sa zapada odakle po pravilu dolaze padavine i vremenske nepogode.
Oslušnite vjetar
Vjetar koji duva sa istoka po pravilu je opasniji od onoga sa zapada i donosi olujno vrijeme sa jakim padavinama. Nezavisno od pravca duvanja, svaki jači vetar upućuje na velike razlike u vazdušnom pritisku što je znak za potencijalne vremenske nepogode.
I rosa na travi ujutru ima svoju poruku za nas. Ukoliko je nema, razlog tome je što su vjetrovi jaki i opasnost od kiše je veća. Ako je trava orošena, možemo se nadati još jednom sunčanom danu.
Kad ste na kampu, sakriveni u šatoru i ne vidite šta se događa vani, znajte da je početak crvkuta ptica ili zvuk zrikavaca znak da se vrijeme stabilizuje, makar privremeno 🙂
Med od maslačka: Sunčev slatkiš sa livade
“U stvari, postoji samo Sunce, a sve što živi, diše, gamiže, leti, sja ili cvate, samo je odblesak tog Sunca, samo jedan od vidova njegovog postojanja. Sva bića i sve stvari postoje samo utoliko ukoliko u svojim ćelijama nose rezerve Sunčevog daha. Sunce je oblik i ravnoteža; ono je svest i misao, glas, pokret, ime.”
Ivo Andric
Još jedan od zaboravljenih sinova Sunca, maslačak je samonikla, ljekovita biljka koja krasi naše livade. Često smatran neprijateljem vlasnika travnjaka, sa tradicijom prema kojoj je on tek jedan od najčešćih korova.
Nemojte da vas začudi činjenica da postoji med od maslačka, iako zapravo nije u pitanju još jedan pčelinji proizvod. Ovdje se zapravo radi o produktu čiji je glavni sastojak ova poznata biljka, koja je jedan od vjesnika proljeća i buđenja prirode.
Veoma je koristan za detoksikaciju organizma, ali i kao lijek protiv respiratornih infekcija, za jačanje imuniteta itd.
Kako njegov med, nastaje iz jednog cvijeta, radi se o monofloralnom izvoru matične mliječi.
Maslačak je odmah iza kestena, koji sadrži najviše matične mliječi.
Ona je poznati dodatak prehrani, a najpoznatija je upravo po revitalizirajućem djelovanju te jačanju imuniteta. Matična mliječ dokazano:
- stimuliše rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem,
- ubrzava oporavak,
- usporava širenje karcinoma,
- onemogućuje razvoj hroničnih bolesti,
- pomlađuje i njeguje kožu,
- poboljšava pamćenje,
- pomaže održavanju hormonalne ravnoteže,
- reguliše krvni pritisak,
- povećava apetit,
- djeluje protivupalno, antibakterijski i antivirusno,
- snižava nivo ukupnog holesterola i
- poboljšava odnos dobrog i lošeg holesterola.
Preporučuje se kao preventivna zaštita uoči epidemija, ali i u svakodnevnim stresnim situacijama i pri velikim psihofizičkim naporima. Njeni sastojci su neophodni za dobru psihofizičku aktivnost organizma, a posebno su korisni kod iscrpljenosti i hroničnog umora.
Kao dodatak prehrani može ublažiti simptome sezonske alergije, spriječiti astmu ili bronhitis.
Ako ste voljni napraviti ovaj ljekoviti preparat u kućnoj radinosti i ukoliko planirate redovno koristiti med od maslačka, recept za pripremu je veoma jednostavan.
Za to će vam biti potrebno:
- 200 cvjetova maslačka, svježe ubranih;
- 2 limuna;
- 2 l vode;
- 2 kg šećera
Pravljenje meda u nekoliko koraka:
Za početak, prošetajte po parkovima ili livadama na kojima ćete sigurno pronaći ove žućkaste cvjetove. Povedite računa da su livade udaljene od saobraćajnica, jer maslačak zna akumilirati izduvne gasove. Maslačak ima cvijet koji se ujutru otvara a oko podneva zatvara.
Slobodno ih uberite zajedno sa stabljikom, a potrebna količina za med od maslačka je oko dvije stotine. Vidite da maslačak spakujete u papirnu kesu (prilikom branja biljaka nikada ne koristite plastične kese).
Kada dođete kući, odvojite cvetove i operite ih hladnom vodom. Na taj način uklonićete sve insekte, prljavštinu i nečistoće koje mogu uticati na kvalitet konačnog proizvoda.
Nakon toga, stavite ih u šerpu i prelijte sa 2 litra vode (najbolje destilovane). Posudu stavite na šporet i kuvajte na jakoj vatri. Kada primetite ključanje, ostavite još 20 minuta na ringli a možete ih držati polupoklopljene. Posle toga, sklonite šerpu i procijedite tečnost kroz sito ili cediljku u drugu posudu.
U taj lonac potom sipajte 2 kg šećera i stavite na ringlu koja je podešena na srednju jačinu. Konstantno mešajte smesu do momenta kada primetite kako se količina prepolovila i da je masa gusta. Tada ubacite dva limuna koje ste prethodno oprali i isjekli na kriške. Obavezno ih dodajte zajedno sa korama, jer su one prepune vitamina C. Važno je da temperatura ne prelazi 60 stepeni Celzijusa, jer se vitamin C počinje razgrađivati.
Nastavite miješati kutlačom sve dok smjesa ne postigne gustinu meda. Posle toga, posudu sklonite sa vatre, a med od maslačka dok je još vruć prespite u čiste staklene tegle. Mi smo tegle dobro oprali, pa potom kuvali kako bi bili sigurni da su potpuno čiste. Dobro ih zatvorite i sklonite na tamno i hladno mesto.
Ukoliko niste ljubitelj zaslađivača, nemojte odustajati od pravljenja ovog ljekovitog proizvoda. Naime, može se napraviti i med od maslačka bez šećera. Recept modifikujte tako što ćete umjesto njega ubaciti livadski med u istoj količini od 2 kilograma. Ukus možete poboljšati i ako uz limun isječete i jednu cijelu pomorandžu.
Ovaj med ima jedak, oštar okus i aromu poput cvijeta od kojega nastaje, ali jačinom je bliži eteričnom ulju maslačka. Ako niste navikli na aromu ovog meda, ona bi vas mogla odbiti od toga da ga uopšte probate.
Njegov specifičan miris opisan je kao mješavina amonijaka, kamilice, octa i ljepila životinjskog porijekla. Ukus je jak, srednje slatkoće, a med za sobom ostavlja opor okus, koji je pomalo osvježavajući.
Žara, Ljubica i Gosn Blavor
Kišni period, završene prve sjetve i sadnje su nas malo istjerale sa imanja, a kako su nas naučili da nigdje ne idemo ili se ne vraćemo praznih ruku, današnjim danom ćemo biti i više nego zadovoljni.
Ljepota života na selu se ogleda u sezonskom izobilju baštenskih i vrtnih kultura kao i svega zdravog i čistog iz prirode. Da ne pričamo o miru i zadovoljstvu kada nema gradske buke i nervoze.
Ovdje se nervoza svodi na traženje zaturene alatke ili kompromisa oko imenovanja biljaka.
KOPRIVA
Oko imena i ljekovitosti ove biljke sa menadžerom nismo imali prevelike rasprave. Senjorita Kopriva, Žara, Pitoma kupina su samo neki od naziva (Urtica dioica) jedne od najljekovitijih samoniklih jestivih biljaka, koja raste na zapuštenim i pitomim mjestima, vrlo često kao korov. Riječ je o zeljastoj višegodišnjoj biljci.
Ukoliko je želite prepoznati, upamtite je sa slike koju smo podijelili sa vama, a ako ste u prirodi i potrazi za njom pak je dodirnite kako biste osjetili dio njene snage i bili sigurni da se radi upravo o koprivi. Najprepoznatljivija karakteristika ove biljke su cvjetovi i listovi prekriveni žarnicama, sa neuglednim zelenim cvijetom i srcolikim listovima. Jedna je od najcenjenijih ljekovitih biljaka.
Interesantno je da su je ljudi još u bronzanom dobu koristili za pravljenje tkanina. U istu svrhu korišćena je i za nemačke uniforme u I svetskom ratu.
Većina je upoznata sa ljekovitim svojstvima koprive, iako se nekima dobačaj konzumacije sveo na šampone za kosu i eventualno čajeve iz kesica. U par kratkih crta ćemo se osvrnuti na bogatstvo elemenata i jedinjenja koje je u sebi okupila, dok većinu recepata možete pronaći na internetu mada ćemo i naših par podijeliti nakon pripreme.
Kopriva je u sebi sabrala:
- Izuzetno velike količine gvožđa,
- Kalcijum, magnezijum, fosfor i silicijum,
- Najbogatija je vitaminom C (kako je teška za konzumiranje u sirovom obliku, dobra količina ovog vitamina se izgubi termičkom obradom),
- Vitamin A, B2, B5 i K,
- Tanini, karoten, lecitin i brojne aminokiseline, bjelančevine i ugljeni hidrati,
Kopriva posjeduje antibakerijska, antivirusna, protivupalna, diuretička svojstva, smanjuje bol i zaustavlja krvarenje.
Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.
Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimuliše rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.
U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezine, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd.
MATIČNJAK
Da nismo imali internet konekciju i sjajnu knjigu o samoniklom bilju, rasprava sa menadžerom bi sigurno trajala do nečije predaje ili iznemoglosti. Poštujući godine i iskustvo menadžera, uzećemo za shodno matičnjak predstaviti i kao Ljubicu, Pčelinju ljubicu, pčelinju metvicu, rojevac, čelinjak a nazivaju ga ponegdje i limunčica, limun trava (miriše na limun) ali i macina trava.
Priča nam baka da je njena mama, kada pobjegne matica iz košnice brala ljubicu i sa njome pjesmom zvala pčelu da se vrati. Pjesme se nažalost ne može sjetiti pa se odlučismo da na kraju ovog posta prenesemu priču jedne druge bake, koju ste možda i zaboravili.
Interesantan je zapis francuskog travara, Maurisa Mesekjua:
“Za mene je ova biljka kraljica svih stimulirajućih trava. Nespretnom ljubavniku, nemirnoj glavi porodice, ženama opterećenim problemima, očajnicima i onima što ih prati osjećaj poraza u životu savjetujem ovu čarobnu biljku koja obnavlja organizam, vraća snagu i radost življenja.“
Matičnjak je jedna od malobrojnih biljaka koje su istovremeno ljekovite, mirisne, ukrasne, začinske, aromatične, medonosne i imaju industrijsku primjenu.
U liječenju je zastupljen i cijenjen od davnina.
Ljekovito djelovanje matičnjaka:
- pomaže kod depresije i stresa,
- smanjuje glavobolje,
- potiče miran san,
- pomaže kod prekomjernog rada štitne žlijezde,
- smanjuje visoku temperaturu,
- ublažava trudničke mučnine i menstrualne grčeve,
- pomaže kod herpes simplexa,
- povećava kreativnost i koncentraciju.
Inspirisani jednom lijepom pričom iz Podgorice, u prostoru koji smo jesenas očistili, kreiramo vrt ljekovitog bilja koje se može pronaći u našem selu.
Čobanin pčela – Desanka Maksimović
Bio u staro vreme neki siromašan dečak, bez oca i majke. Ostavljen sam sebi, pođe u svet da traži rada. Obiđe preko deset sela, nigde posla. Tek se u desetom zaseoku prohte nekom bogatašu, što je imao posebna čobanina i za goveda i za ovce i za svinje, da najmi čobanina i svojim pčelama. On rekne dečaku: ako se pouzdava da može čuvati pet rojeva pčela, a da ni jedne jedine ne izgubi, primiće ga u službu. Dečak pristane ne misleći mnogo, jer je već bio malaksao od gladi i lutanja.
Tek kad izađe sa svojim krilatim stadom na livadu, uvide u kakvu je tešku pogodbu stupio. Za tren oka mu se neki rojevi izgube u šumi, drugi se zagnjure u cvetalu travu, treći odlutaju po voćnjacima. Jedne jedine pčele nije video blizu sebe. Uteha mu je bila samo što je znao da se pčele pred veče i bez čobanina vraćaju u svoje košnice, sem ako im se kakvo zlo ne dogodi. Zbog toga nepredviđenog zla gazda ga je i najmio. Ali kako sačuvati tolike žive, nemirne i još krilate stvorove sa dve obične ljudske ruke.
Videći ga zamišljena, livadski se cvetovi sažale na mališana i počnu ga tešiti:
Ne tuži nam, čobanče!
Mi sve pčele poznajemo,
sve bogaze znamo njine.
Ako koja i zaluta,
mi ćemo je povratiti
s kriva puta.
I šuma mu ponudi svoju pomoć:
Ne brini se, čobanine!
Roj se pčela ovde hvata,
beloj bukvi oko vrata,
starom hrastu oko struka,
brestu oko dugih ruka,
o ramenu mladom klenu,
i javoru o kolenu.
Sunce se međutim polako pelo na nebo, bilje je sve snažnije mirisalo, poneka pčela bi zuknula pa se izgubila. Umoran od hodanja čobanin je seo kraj potoka i utonuo u slušanje žubora, a i otud kao da zagrgori utešan glas:
Čobanine, tuge dosta!
Ja ću tebi dati mosta,
ja ću tebi dati broda
gde je voda
ponajplića,
pronaći ćeš izgubljenog
pčelinića.
Tako je dečaku svak nudio pomoć, ali se on ipak kajao što se primio takva neobična posla. Tek pred veče se malo razveseli kad se pčele u gomilama počeše vraćati sa paše svojim košnicama. Seo je na prelaz kraj puta i brojao ih jednu po jednu. Kad ih je nabrojao preko nekoliko hiljada, postale su ređe pa je posao lakše išao. Najzad su se tako proredile da se na sto trenutaka samo po jedna javljala, dok ih nije sasvim nestalo. Dečak u strahu sračuna da ih se nekoliko izgubilo.
Ne smejući bez njih gazdi na oči, požali se livadi i zamoli da mu pomogne. Istog časa je trava travci, cvet cvetu slao poruku:
Nestalo je sedam pčela,
svih sedam iz našeg sela.
Nek livadska zvone zvonca,
zevalice neka viknu
iz sveg glasa,
neka rekne sasi sasa,
a broć broću,
nek glas ode kroz samoću.
Čobanin zamoli i šumu i potok da mu, kako su obećali, pomognu, i malo je potrajalo pa su sa svih strana stale stizati vesti o izgubljenim pčelama. Prvo dojavi jagorčevina:
Evo jedne, opila se
od mirisa bele sase,
pa ne može da ponese
vedro meda što je zbrala
na livadi, pčela mala.
Dečak pojuri prema tome glasu i pronađe pčelicu pod sasom pa je podigne sebi na rame osluškujući neće li se još ko javiti. Tad doviknu neki vodozemac:
Evo jedne kraj potoka,
skutove je okvasila
i rukave do ramena
kad je hladnu vodu pila
pa ne može da se vine
u visine.
Čobanin i nju u tren oka pronađe pa je digne sebi na drugo rame pojurivši prema pčeli što je zvala odnekud iz šume:
Napale me ljute ose,
ljute ose i stršljeni,
hoće med da uzmu meni,
da ga svojoj kući nose.
Stigao je u pravi čas i odbranio je od gotovana koji su je bili presreli kod neke šuplje bukve. Dok je gledao nju kako veselo leti kući, začuje opet pčelinje dozivanje:
Čobanine, čobanine,
izbavi me, živ mi bio,
pauk me je zarobio!
On se osvrte nekoliko puta i spazi zarobljenicu u paukovoj mreži. Kad je odreši i očisti joj krila od paučine, i nju pusti kući. Ostalo mu je još samo tri njih da nađe, ali mu o njima ništa niko nije javljao. Tek u zlo doba začuje ukraj puta veselo zujanje:
Dve su pčele ovde sele
da se malo provesele
sa popcima, bumbarima,
s mušicama, obadima,
sa potokom i sa svima
koji hoće da su s njima.
Ali čim su ga ugledale, i one su požurile u košnice.
Pa ipak, nije se dečak vraćao laka srca na oči gazdi: jedne još nije bilo na broju. Kolena su mu se odsekla kad ga je u dvorištu ugledao s prutom u rukama, ljutita, jer je verovatno već bio primetio da mu sve pčelinje stado nije stiglo. Trebalo je još stotinak metara do vratnica i dečak se kolebao da li da beži ili da hrabro stane pred gazdu, kad mu se učini kao da se neka pčelica tu, sasvim blizu, smeje na svoj pčelinji način. Bila je to zbilja neka vragolanka koja se davno i davno sakrila dečaku u kapu i tek sad kad je videla kakva mu nevolja preti javila se:
Podigla se cela vreva,
jednu pčelu traže,
a na kapu pčela sela,
neće da se kaže.
Dečak brzo skide kapu i, naravno, nađe nestašnu bubicu negde za rubom. Nije imao vremena da je prekoreva što ga je toliko mučila, već pojuri s njom u dvorište. Videvši da je i poslednja pčela pronađena, gazda se odobrovolji i zadrža dečaka u službi.
P.S. A Gosn Blavor? Sretosmo ga u koprive.
Pazite se dragi naši, nikad ne znate čije li vas oko gleda!
About This Site
Welcome to presentation of our campground. Please be welcome to contact us
